Bez suvereniteta u hrani nema suvereniteta države

Da li stručnjaci i vlast u BiH jasno vide put za održanje poljoprivredne proizvodnje jedno je od pitanja o kojem se razgovaralo na međunarodnoj konferenciji "Zelena agenda EU i održivi razvoj ekološke poljoprivrede u Bosni i Hercegovini". Više od 120 autora predstavilo je 39 naučno-istraživačkih radova.

Ukoliko se želi opstati u današnjoj savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, moramo se prilagoditi klimatskim promjenama, sačuvati zemljište i biodiverzitet. To se može postići konrolom proizvodnje kroz naučna i tehnološka dostignuća, zaključak je konferencije održane na Univerzitetu FINRAu Tuzli.

BiH je u svemu donja

Raspravljano je i o ekonomskim aspektima ekološke poljoprivrede i agrobiznisa, a pažnju su izazvali i podaci o deficitu koji BiH ima u svim oblastima poljoprivrede. Najviše hrane BiH uvozi Srbije, Hrvatske i Njemačke. O ovoj temi govorio je prof.dr Midhat Glavić, direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu. Najgore je što se deficit povećava iz godine u godinu.

"Deficit u hrani, 2009. godine, iznosio je 1,392 milijardi KM, a u 2024. godini, 3,074 milijarde KM, što čini 25% ukupnog deficita BiH. Samo u prošloj godini, deficit u vezi sa uvozom mesa i mesnih prerađevina, iznosio je 700 miliona KM. Najviše se uvozilo iz Srbije, Hrvatske i Rumunije. Deficit u mlijeku iznosio je 163 miliona maraka u prošloj godini, a 89 miliona maraka uvezeno je iz Njemačke, od čega su 70% sirevi i maslac", istakao je Glavić.

Iz Albanije uvozimo najviše povrća

Ni sa žitaricama ništa nije bolje stanje. Za 11 mjeseci 2025. godine, iz Srbije je uvezeno žitarica u vrijednosti od 143 miliona maraka. Glavić je posebno naglasio podatke o uvozu povrća.

"Za 11 mjeseci ove godine uvezeno je povrća u vrijednosti od 26 miliona maraka, najviše, iz Albanije, koje prije pet godina, nije bilo nigdje, što znači da se od Albanije može učiti", rekao je profesor.

Jabuka, krušaka i dunja, uvezeno je u vrijednosti od 17 miliona KM.

Na konferenciji je bilo riječi i o interesovanju mladih za ekološki agrobiznis, Cyber sigurnosnim modelima za zaštitu pametnih farmi, organskoj poljoprivredi. O iskustvima u Republici Srpskoj, govorila je Dragana Zec, načelnik Odjeljenja za organsku poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Za šest godina, sa 19 u 2019. godini, u ovoj godini, broj organskih proizvođača porastao je na 140 što pokazuje trend povećanog interesovanja poljoprivrednika za organsku poljoprivredu.