Agrosolari? Može, ali samo tamo gdje ne prijete proizvodnji hrane

Sve je veća opredijeljenost poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini da na svojim poljoprivrednim gazdinstvima instaliraju solarne elektrane s ciljem smanjenja troškova električne energije, čulo se na konferenciji "Agrosolari – prepreke i mogućnosti realizacije u BiH", koju je u okviru Mostarskog sajma organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH.

Gdje je to moguće, kako je istaknuto, potrebno je razmišljati o unapređenju sistema kroz postavljanje agrosolara i zaštite nasada i usjeva. A, posljednja decenija, tvrde, pokazuje trend potražnje za novim i inovativnim načinima proizvodnje električne energije. Na tom putu agrosolari mogu biti jedno od rješenja koja bi, pored primarne uloge u proizvodnji električne energije, mogli pomoći i u snižavanju temperature nasada kao i smanjenoj potrebi za navodnjavanjem.

Ne smijemo ugroziti proizvodnju hrane

Savjetnik federalnog ministra za poljoprivredu, Pejo Janjić je istakao kako se u zemljama okruženja, pa tako i u Bosni i Hercegovini, zbog globalnih opredjeljenja usmjerenih na ublažavanje klimatskih promjena i očuvanje okoliša, preusmjeravanje iz klasičnih načina u proizvodnju obnovljive energije postaje jedan od glavnih društvenih ciljeva.

"Navedeno može imati i neke negativne učinke. Prije svega raste pritisak na pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište kako bi se izgradila postrojenja poput solarnih elektrana, vjetroelektrana i drugih pogona obnovljive energije. Ne smijemo izgubiti iz vida važnost očuvanja poljoprivrednog zemljišta odnosno njegovog održivog korištenja u svrhu proizvodnje hrane", naveo je Janjić, te dodao kako su spremni podržati agrosolare tamo gdje njihova izgradnja neće ugroziti proizvodnju hrane, dakle tamo gdje možemo postići simbiozu između proizvodnje hrane i proizvodnje obnovljive energije.

Odgovarajući na pitanje "Šta učiniti kako bi se zaštitilo poljoprivredno zemljište od zloupotrebe, ali ipak omogućila realizacija agrosolara poštujući deklarirane ciljeve?", navodi kako je bitno razdvojiti izgradnju solarnih elektrana i izgradnju agrosolara.

"Izgradnja solarnih elektrana po našem mišljenju treba biti omogućena na poljoprivrednim zemljištima najnižih bonitetnih kategorija, 6 do 8, a zabranjena na zemljištima viših bonitetnih kategorija od 1 do 5. Na taj način bismo zaštitili najkvalitetnije poljoprivredno zemljište, a istovremeno investitorima omogućili prostor za ulaganje u proizvodnju iz obnovljivih izvora energije", rekao je Janjić.

S druge strane njihova izgradnja, u slučajevima kada su ispravno dimenzionirani, napominje, trebala bi imati ili pozitivne ili barem neutralne učinke po poljoprivrednu proizvodnju. U tom slučaju zemljišna čestica primarno je u funkciji poljoprivredne proizvodnje, a tek sekundarno u funkciji proizvodnje obnovljive energije pa bi Zakonom o poljoprivrednom zemljištu trebalo omogućiti izgradnju agrosolara bez prenamjene zemljišta u građevinsko, odnosno bilo bi potrebno samo ishođenje poljoprivredne saglasnosti.

Kineski brend osvaja bh. njive: Koliko koštaju YTO traktori?

Pri tome je potrebno biti pažljiv, uvažavati specifičnosti svake pojedine lokacije, za što je potrebno uključiti u proces naučne i stručne institucije, a sve kako bismo izbjegli negativne efekte po okoliš (erozija, ugrožavanje ekosistema i sl.), stanovništvo i infrastrukturu.

Potrebne izmjene legislative

Govoreći o ulogama različitih nivoa vlasti, savjetnik federalnog ministra za poljoprivredu, ukazao je na potrebu da bi generalna pravila u vezi za korištenja poljoprivrednog zemljišta za izgradnju pogona za proizvodnju obnovljive energije, trebala propisati Federacija BiH, "a da ih potom na temelju zajedničkih pravila i okvira svojim propisima dalje razrade kantoni na način da se jasno razgraniče nadležnosti, a da svoje mjesto u procesu dobiju i jedinice lokalne samouprave."

Napomenuo je da je uključivanje naučnih i stručnih institucija poput fakulteta, zavoda, a posebno onog za agropedologiju, te kantonalnih zavoda i instituta u ovaj proces od iznimne važnosti.

Nauka i struka, kako kaže, trebaju dati objektivne i stručne odgovore na pitanja poput optimalnih omjera pokrivenosti zemljišta agrosolarima za svaku poljoprivrednu kulturu i svaku agrozonu (submediteranska, brdsko-planinska, ravničarska), pogodnost lokaliteta i drugih faktora koji utječu na održivo ulaganje u agrosolare.

U tom procesu potrebno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH, potom kantonalne zakone o poljoprivrednom zemljištu.

"Potrebno je donijeti odgovarajuće podzakonske akte kojima će se detaljno urediti cjelokupna procedura, odrediti nadležna tijela i njihova uloga u ovom procesu. Bitno je u što većem opsegu zadržati poljoprivredno zemljište u njegovoj osnovnoj funkciji, a istovremeno stvoriti kvalitetan i predvidiv ambijent za investitore u agrosolare i druge izvore obnovljive energije s ciljem optimalnog i održivog iskorištavanja postojećih prirodnih resursa", zaključio je Janjić, saopćeno je iz FMPVŠ.