Smeđa alga na plovilima čuva morski ekosustav?

Vlasnici plovila bi u budućnosti mogli da imaju potpuno ekološku boju uz pomoć biomimikrije. Kvalitetno održavanje ima veliki utjecaj na vijek plovila, ali isto tako ono što koristite u toku održavanja ima utjecaj na morski ekosustav. Troši se mnogo novca na boje, ali te boje sadrže teške metale koji putem lanca ishrane mogu da završe i na našem stolu.

Nažalost agencije za zaštitu okoliša ne vode mnogo evidenciju o ovom problemu. Imajući u vidu koliko je razvijen morski turizam, koliko se često krstari po Mediteranu utjecaj i nije zanemarljiv. Većina tih boja sadrži bakar i biocide, međutim bakar se taloži u sedimente i nema mnogo studija o utjecaju koje veće akumilacije bakra imaju na morski ekosustav.

Ključ je u algama

Prema nekim starijim izvještajima ono što zapravo povećava antivegetativno djelovanje smanjuje fotosinezu u morskom ekosustavu i na taj način ima negativan utjecaj. Proizvodnja u potpunosti ekoloških boja je skupa i dugotrajna, ali na Okeanografskom Institutu Paul Ricard su došli do saznanja da je ključ u algama koje na potpuno prirodni način mogu da spriječe vezivanje mikroorganizama.

U razgovoru sa molekularnim biologom Robertom Bunetom koji aktivno radi na ovom problemu saznali smo da nema studija o utjecaju antivegetativnih boja na Mediteran te da samim tim i ne zna se kolika je šteta od ovih premaza načinjena, ali da su studije širom svijeta pokazale da postoji negativan utjecaj ovih boja.

Oni su za ovo istraživanje odabrali smeđu algu Taonia atomaria, jer njene molekule koji su izolovani uz pomoć biotehnologije pokazuju antivegetativno djelovanje.

Boja koja oponaša prirodu

Mnogi od pomisli na kombinaciju biotehnologije i ekosustava imaju dozu skepticizma, ali u slučaju realne primjene ovih boja ne bi bilo opasnosti po morski ekosustav, jer bi boja bila zasnovana na biomimikriji, odnosno na oponašanju prirode. Cilj je pronaći rješenje u prirodi i samim tim smanjiti negativna djelovanja biocida.

Molekule ove alge ne ubijaju morske organizme za razliku od drugih boja, nego ih odbijaju i na taj način sprječavanju njihovo vezivanje za trup broda. Međutim, kako nam ovaj molekularni biolog kaže, primjena u realnom životu još uvijek nije moguća, jer cijeli proces od izolovanja do testiranja je vrlo težak i skup posao.

Procjenjuje se da će globalno tržište antivegetativnih premaza do 2021. doseći čak 9.2 milijardi dolara. Glavno pitanje je koliko će to doprinijeti ugroženosti morskog ekosustava i čemu ribari mogu da se nadaju u budućnosti?

Foto: Facebook/Institut océanographique Paul Ricard