Žućkaste štetočine, gotovo nevidljivi golim okom, prave štete u soji

Oblaskom terena na području Posavskog kantona, stručne službe su uočile pojavu grinje na zasadima soje. Najčešće se javljaju koprivina grinja (Tetranychus urticae) i atlantska grinja (Tetranychus atlanticus), koje stvaraju štete isisavanjem biljnih sokova.

Najprije se javljaju na rubovima parcele

Ove grinje su sitni, žućkaste štetočine, gotovo nevidljivi golim okom, koji se zadržavaju na naličju listova. Najveće štete prave u periodima kada temperature prelaze 25 °C.

"Napadnuta biljka poprima svjetlije tonove, žuti, te u slučajevima jakog napada cijela biljka nekrotizira", pojašnjavaju savjetodavci.

Preporuka proizvođačima je da redovno obilaze svoje parcele, s posebnim fokusom na rubove, jer se grinje obično najprije pojavljuju upravo na tim dijelovima. Ukoliko se uoči njihova prisutnost, potrebno je pravovremeno obaviti zaštitni tretman.

Prag štetnosti

Suzbijanje koprivine i atlantske grinje moguće je isključivo akaricidima, posebno onima koji sadrže abamektin kao aktivnu tvar.

"Primjena akaricida je opravdana ako se utvrdi napad iznad 3 grinje po listu ili ako se na više od 50% listova nađu grinje bez obzira na njihovu brojnost", navode stručnjaci.

Vrlo je važno da se prskanje obavlja u večernjim satima, kada temperature padnu ispod 25 °C, jer su preparati fotolabilni – osjetljivi na svjetlost. Također, preporučuje se upotreba veće količine vode i dodatak okvašivača, kako bi zaštitna sredstva bolje prodrla do mjesta ishrane grinje i osigurala djelotvorniju zaštitu, piše Savjetodavna FBiH.