Žitni bauljar može nanjeti značajne štete tek iznikloj pšenici.
Temperature iznad 10 stupnjeva odgovaraju štetočini žitni bauljar (Zabrus tenebrioides Goeze), koji čini velike štete na tek nikloj ozimoj pšenici. Pojavljuje kod uzgajanja strnih žita u monokulturi.
Ovo je insekt sjajno crne boje sa leđne strane i tamno smeđe boje sa trbušne strane. Dugačak je od 1,2 cm do 20 cm. Larva je blijedo žućkasta, izduženog, spljoštenog tijela, sa tamnim površinama na leđima. Vrlo je krupna i lako uočljiva. Ima tri razvojna stadijuma, tokom kojih dostiže veličinu čak i do tri centimetra.
Ova štetočina ima jednu generaciju godišnje. Kao larva, koja je i najštetnija, prezimljava u gornjem sloju zemljišta. Ona je aktivna od početka septembra pa sve do prvih mrazeva, ali i poslije - sve do maja. Tada se povlači u zemljiše na dubinu od 15 cm do 20 cm i pretvara se u lutku.
Odrastao insekt izlazi u doba mliječne zrelosti strnih žita, noću leti, a danju se skriva u grudvicama zemlje. Od polovine juna, imago počinje sa ishranom - penje se uz biljke, odsijeca klasje i oštećuje zrno. Tada se dešava voštana i žuta faza zrenja pšenice, ali štete nisu velike.
Simptomi oštećenja
Potom se imago zakopava u zemlju i gradi komoricu u kojoj miruje i do tri mjeseca, osim ukoliko su uslovi vlažni. Tokom augusta se mirovanje prekida, imago se pojavljuje na polju, vodi noćni život i hrani se ostacima pšenice poslije žetve.
Pari se, a jaja polaže i do oktobra. Nakon dvije sedmice od poleganja jaja, pili se larva, koja je glavna štetočina usjeva pšenice i ječma od oktobra do kraja aprila. Intenzivno se hrani na temperaturama iznad 10 °C, a pri temperaturama ispod 3°C - 5°C prestaje sa ishranom.
Larve u zemljištu buše vertikalni hodnik dubine do 40 cm i u njemu provode veći dio vremena. Hrane se listovima mladih biljaka strnih žita, tako što ih cijepaju i uvlače u vertikalni hodnik u zemlji. Često čitave biljke nestaju sa polja.
Jedna larva u pojedinim uzrastima pojede lišća: 6 cm² u prvom, 26 cm² u drugom i čitavih 67cm² u trećem stadiju.
Po pojavi prvih oštećenja, obavezno je tretiranje. Ono se obavlja insekticidima u ranim večernjim ili jutarnjim satima, jer larve tad izlaze na površinu zemljišta hraniti se.
"Prskanje usjeva se preporučuje čim se nakon nicanja ozimih strnih žita utvrdi u prosjeku pet do šest napadnutih biljaka po metru kvadratnom. Tretmane treba obaviti insekticidima na bazi bifentrina, cipermetrina, deltametrina, hlorpirifosa kao što su Pyrinex 1,5 l/ha, Cihlop 1,5 l/ha, Nurelle D 1,5 l/ha, Konzul 1,5 l/ha", savjetuje dipl.ing Tatjana Mironović.
Foto: PIS Vojvodina
Izvori
Autorica