Žetva pri kraju, cijena pšenice glavna briga: "Ispod 0,40 KM smo u minusu"

Žetva pšenice na semberskim poljima privodi se kraju, a poljoprivredni proizvođači zadovoljni su ovogodišnjim prinosom hljebnog žita, ali i kvalitetom zrna.

"Ovogodišnji prinosi se kreću od 5 do 10 tona po hektaru, u zavisnosti od tipa i kvaliteta zemljišta, te primijenjenih agro-tehničkih mjera", rekao je Sreten Vučković, vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina

Brine otkupna cijena

On je danas prisustvovao žetvi pšenice na imanju Zdravka Ostojića u Batkoviću, koji je pšenicu zasijao na oko 18 dunuma zemljišta. Kako je istakao, očekuje prinos od oko 7 tona po hektaru.

"Zadovoljan sam rodom i kvalitetom, ali me brine otkupna cijena. Ukoliko pšenicu budu otkupljivali po cijeni nižoj od 0,40 KM po kilogramu, onda smo u minusu. Realna cijena trebalo bi da bude oko 0,45 KM", kaže ovaj ratar.

Neizvjesne otkupne cijene pšenice trenutno su najveća briga ovdašnjih ratara. S obzirom na to da je riječ ne samo o berzanskoj robi nego i strateškom proizvodu iz Gradske uprave Bijeljina apeluju na sve u proizvodnom lancu da ponude korektnu otkupnu cijenu kojom će svi biti zadovoljni.

Prema riječima Vučkovića Grad će subvencionirati i ovogodišnji rod pšenice u određenom iznosu. Pšenicom je u jesenjoj sjetvi na području Semberije zasijano oko 15.000 hektara oranica.

Ograničiti cijenu hljeba

Inače, Gradska uprava i gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović predali su inicijativu Ministarstvu trgovine i turizma i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske za ograničavanje cijene vekne hljeba, po uzoru na praksu u Srbiji. Uredbom kojom bi bila propisana obavezna proizvodnja i promet hljeba od brašna "T-500" bi bila korigovana cijena ove namirnice zbog rasta cijene sirovina.

Prema odluci Vlada Republike Srpske iz 2024. godine, maksimalna maloprodajna cijena hljeba od brašna "T-500", mase 600 grama ograničena je na 1,90 KM, mjera, kako navode, ne podrazumijeva obavezu proizvođača da ovu namirnicu zaista proizvede, a trgovce da ga svakodnevno imaju u ponudi.

Predlaženo je da se razmotri izrada pravilnika kojim bi bili definisani vrsta i kvalitet brašna (tip 500), standardizovani masa i sastav proizvoda, propisana obaveza dostupnosti ovog hljeba u maloprodaji i definisan model formiranja cijena, koji bi podrazumijevao usaglašavanje sa proizvođačima i trgovcima.