Usjevi se dobro drže - kakve su prognoze prinosa?

Prema majskom izdanju biltena JRC MARS o praćenju usjeva u Evropi, vremenski uvjeti tokom posmatranog razdoblja od 1. aprila do 18. maja bili su obilježeni velikim prostornim i vremenskim kontrastima, s različitim utjecajima na usjeve, stoji u izvještaju Evropske komisije. 

Navodi se kako su prognoze prinosa na nivou EU blago revidirana prema dolje, ali su i dalje iznad petogodišnjeg prosjeka. Predviđanja prinosa za ozime usjeve dodatno su poboljšana za Španiju i Portugal, ali su smanjena za Italiju i nekoliko zemalja zapadne Evrope, kao i za Mađarsku, gdje su konačni izgledi ipak i dalje pozitivni.

Vlaga i hladnoća 

Vlažni uvjeti u velikim područjima zapadne Evrope, kao i u Danskoj te sjevernoj Italiji, rezultirali su poplavljenim poljima, velikim pritiskom štetnika i/ili kašnjenjem sjetve, s potencijalno negativnim učincima na prinose. 

Naglo zahlađenje u drugoj polovini aprila ozbiljno je pogodilo voćnjake i vinograde u nekim dijelovima Evrope. No, smatra se da šteta na jednogodišnjim usjevima neće biti značajna. Pad temperature bio je najizraženiji u južnoj i istočnoj Njemačkoj, pograničnim područjima u Češkoj i Poljskoj te u južnoj Finskoj. 

Deficit vode 

U istočnoj Njemačkoj i Poljskoj već sada dolazi do deficita vode. Ondje je potrebno više kiše da bi se održali dosad pozitivni izgledi. Topli i suhi uvjeti u južnoj Italiji negativno su utjecali na nalijevanje zrna ozimina. 

U Rusiji je izrazit deficit vode u kombinaciji s hladnim razdobljima stvorio nepovoljne uvjete za razvoj ozimih usjeva i uzrokovao kašnjenje proljetne sjetve. 

Cijena pšenice dosegla najviši nivo u posljednjih godinu dana - kakva su očekivanja?

U Turskoj su očekivanja prinosa ozimih žitarica umjerena budući da bilježe izrazit nedostatak vlage u zapadnim regijama te vrlo toplo vrijeme na jugoistoku zemlje.  

Stanje u Hrvatskoj 

Kada je riječ o Hrvatskoj, u izvještaju stoji kako je hladni val u drugoj polovici aprilauzrokovao štetu na voćkama i vinogradima, a gotovo nikakvu na ozimim usjevima. Opći uvjeti su bili povoljni za proljetnu sjetvu i razvoj ozimina. 

Tokom  promatranog razdoblja dogodile su se značajne temperaturne oscilacije. Nakon neuobičajeno toplog vremena u prvoj polovini aprila uslijedilo je zahlađenje u drugoj polovini mjeseca što je posebno utjecalo na centralnu Hrvatsku gdje su minimalne temperature dosezale –4 °C, uzrokujući znatnu štetu na voćkama i vinogradima. 

Od kraja aprila do sredine maja, temperature su bile oko prosječnih vrijednosti za to doba godine.

Toplije vrijeme i izostanak kiše u prvoj polovici četvrtog mjeseca poboljšali su uvjete tla te omogućili završetak sjetve proljetnih usjeva na optimalan način i ranije nego inače. U cijelom promatranom razdoblju, zabilježene su povoljne količine padavina na sjeverozapadu Hrvatske. Nedavne kiše u Slavoniji, iako su količine padavina bile ispod prosjeka, od značajne su koristi nakon dužeg razdoblja manjka vode. 

Računalne simulacije i podaci sa satelita (fAPAR signal) pokazuju da je akumulacija biomase u ovom području oko ili nešto iznad prosjeka. Međutim, potrebne su dodatne padavine u nadolazećim sedmicama kako bi se spriječilo da nedostatak vlage u tlu postane ograničavajući faktor za prinos. 

Ranija žetva 

Usjevi u ostatku Hrvatske imaju dovoljno vode i nastavljaju s akumulacijom biomase znatno iznad prosjeka. Uprkos hladnom valu u aprilu, ozime žitarice su i dalje znatno napredne, te se očekuje ranija žetva.

Opći izgledi ostaju pozitivni, a prognoza prinosa ozimih žitarica revidirana je naviše, nešto iznad petogodišnjeg prosjeka, zaključuje se u izvještaju.