Pretraga tekstova
Žarišne tačke koje traže hitne mjere za borbu protiv degradacije su Semberija i Lijevče polje, gdje dolazi do smanjenja plodnih oranica zbog intenzivne proizvodnje, odnosno primjene teške mehanizacije i pesticida.
Migracije stanovništva, izgradnja infrastrukture, upotreba pesticida i zapuštenost svakodnevno utiču na nestanak plodnih oranica, a tome u prilog svjedoče podaci prema kojima RS raspolaže sa 0,58 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku, a obrađuje se tek 0,20 hektara.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv degradacije zemljišta i suše, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je zapuštenost oranica najčešći uzrok degradacije, koju je potrebno kontrolisati i uspostaviti njeno nulto stanje, piše Glas Srpske.
"Žarišne tačke koje traže hitne mjere za borbu protiv degradacije su Semberija i Lijevče polje, gdje dolazi do smanjenja plodnih oranica zbog intenzivne proizvodnje, odnosno primjene teške mehanizacije i pesticida. Ne treba zanemariti ni područje Hercegovine, koje se suočava sa čestim šumskim požarima", kažu u Ministarstvu.
Viša stručna saradnica za upravljanje poljoprivrednim zemljištem u resornom ministarstvu Svetlana Lazić pojašnjava da su migracije stanovništva iz ruralnih područja, ali i uopšte, jedan od razloga niskog stepena korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
"Ruralna područja zauzimaju veliki dio RS, ali uslijed intenzivnog raseljavanja stanovništva u posljednjih 30 godina, došlo je do zapuštanja velikih poljoprivrednih površina, koje su zbog neobrađivanja obrastale u žbunje, čime je povećana površina pod šumama", rekla je Lazićeva.
Poseban problem je, kako kaže, ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova RS zbog intenzivnog preseljavanje stanovnika u veće gradove.
"To dovodi do pretvaranja velikih površina obradivog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, što je proces koji je nepovratan i konačan", rekla je Lazićeva i dodala da su česti faktori degradacije erozija, poplave, obešumljavanje i suša. Ističe da se zemljište dijelom degradira i u procesima eksploatacije mineralnih sirovina te da su minirane površine veliki problem, jer je oko 500 kvadratnih kilometara u RS pod minama.
Lazićeva je navela da Vlada RS, da bi ublažila proces degradacije zemljišta, sprovodi čitav niz mjera, kroz projekte iz oblasti navodnjavanja, pošumljavanja i regulacije kanala i vodotoka.
Takođe, svake godine se izdvaja novac za analizu plodnosti, stimulaciju obrade regresiranjem cijene goriva, kao i kroz druge agrotehničke mjere - rekla je Lazićeva.
Tagovi
Zemljište Oranice Poljoprivreda
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.