Pretraga tekstova
Naučnici sugerišu da bi moglo doći do povećanja prinosa i to za 21 posto, uz smanjenje troškova uzgoja
Molekularni biolozi iz Centra John Innes pronašli su gene u ostici, divljem srodniku pšenice, koji pomažu u zaštiti usjeva od većine gljivičnih i bakterijskih patogena, izvjestio je NaukaTass.
"Potraga je trajala dugi niz godina, ali sada smo otkrili poseban gen u DNK izraelske ostike, Aegilops sharonensis koji štiti ovu biljku od velikog broja bolesti. Nismo uspjeli identificirati niti jedan patogen pšenice koji bi mogao da prevaziđe tu zaštitu", rekao je Yu Gotai iz John Innes centru u Norwiku (Ujedinjeno Kraljevstvo).
Pšenica je biljna vrsta koja se na svijetu najviše uzgaja. Ukupna površina zasijanih njiva je preko dvije stotine miliona hektara, a ukupna žetva na oko 760 miliona tona.
Uprkos velikom broju sorti, oplemenjivanje novih, otpornih na nagle promjene vremenskih uslova i bolesti i dalje je komplikovano činjenicom da je pšenica tokom uzgoja izgubila mnoge gene koji su važni za opstanak žitarica u nepovoljnim uslovima. Upravo ta činjenica prisiljava naučnike da traže nove izvore takvih gena, uključujući one među divljim srodnicima te kulture.
Yu Guotai i njegove kolege napravili su veliki korak ka rješavanju ovog problema u višegodišnjem projektu proučavanja svojstava različitih mutacija prisutnih u DNK sorti pšenice i njenih najbližih srodnika. Razvili su poseban algoritam Mutant Hunter koji automatski uparuje genome žitarica i ističe područja potencijalno povezana sa zaštitom od bolesti.
Od prvih istraživanja fokus je bio na potrazi za genima odgovornim za zaštitu žitarica od hrđe stabljike, gljivične bolesti pšenice, ječma i mnogih drugih kultiviranih žitarica. Sredinom prošlog vijeka agronomi su razvili nekoliko sorti otpornih na ovu bolest, ali je prije dvije decenije gljiva Puccinia graminis, koja je prouzrokovač oboljenja, naučila da zaobiđe ovu zaštitu i počela ponovo da izaziva zaraze na pšenici.
Otkriveno je da nove varijacije gljive nisu u stanju zaraziti jednu od vrsta divlje pšenice, Aegilops sharonensis, koja raste u Izraelu. U njegovom genomu postoji posebna regija pod nazivom Sr62, koja ga štiti od hrđe stabljike i mnogih drugih gljivičnih bolesti žitarica.Otkriven gen koji je nositelj otpornosti na hrđu.
Naučnici sugerišu da će integracija ovog dijela DNK u genom sorti pšenice dovesti do toga da bi njen prinos potencijalno mogao da poraste za 21 posto, uz smanjenje troškova uzgoja žitarica kao rezultat manje potrošnje na kupovinu fungicida. Zbog toga je gen Sr62 posebno atraktivan za uzgajivače i biotehnologe koji razvijaju genetski modifikovane sorte pšenice.
Tagovi
Mutant Hunter Centar John Innes Gen otpornosti Otpornost pšenice Puccinia graminis Hrđa pšenice
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.