Tri generacije Grozdanića u ratarstvu: Siguran otkup prilika za veću proizvodnju

Tri generacije Grozdanića iz Broda bave se ratarstvom. Danas je glavna perjanica njihovog imanja Srđan. Već 25 godina uzgajaju žitarice, a na oko 300 hektara površine siju kukuruz, soju, pšenicu. Ova godina je, kažu nam, bila izazovna za proizvodnju.

"Podbacio je rod soje i kukuruza zbog velike suše", kaže ovaj ratar, dodajući da su ipak, prinosi pšenice bili iznad očekivanih.

Padavine omele sjetvu

U četvrtom mjesecu je voda, priča nam Srđan, poplavila sva plodna zemljišta pa nisu mogli zasijati planirano. "Kasnije smo presijavali, ali nije nešto", dodaje, potom je kaže čitav šesti mjesec je bio bez padavina, pa soja na 70 hektara, koliko su posijali, skoro uopšte nije nikla.

"Nešto smo skidali, ostalo je još kukuruza kasno što smo posijali", ističe naš domaćin.

Siguran plasman proizvedenih žitarica razlog je za proširenje proizvodnje, ističe Srđan, što zahtijeva i nabavku nove mehanizacije.

Ne odustaje od sela: Zoran Papić pokazuje kako se od svog rada može živjeti

“Jedno vuče drugo. Sigurno da će nam trebati i nova mehanizacija, ali zato će dobro doći najavljeni podsticaji Vlade Republike Srpske", govori ovaj domaćin dodajući da je ranije koristio podsticaj za nabavku nove prikolice, a planira i na godinu nabavku, "što se kaže da iskoristimo te podsticaje što nam daju."

Po prvi put zasijao uljanu repicu

Grozdanići su ove godine zasijali i uljarice - suncokret i uljanu repicu, a kako kaže Srđan, za njih su se odlučili zbog plodoreda.

"Svakako da je pored toga i podsticaj za uljarice bio ključan, ali i da rasteretimo sebe u polju, da nam ne bi sve kulture stizale u istom period", navodi Srđan Grozdanić rekavši i kako kompletnu proizvodnju uljarica otkupi firma iz Brčkog.

Da se sve više proizvođača u Republici Srpskoj odlučuje na sjetvu uljarica potvrdio je i Saša Lalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. U odnosu na prošlu godinu, površina pod uljaricama veća je za 20 odsto.,

"Najviše zahvaljujući povećanim podsticajima, sa dosadašnjih 300 maraka, Ministarstvo je podsticaje povećalo na 500 marka po hektaru, čime su izjednačeni sa podrškom za pšenicom. Sigurno je, ako se naši proizvođači odluče za to, da će imati siguran plasman", istakao je Lalić.