Pretraga tekstova
Institut sa sjedištem u Banjoj Luci ima sjajne domaće hibride, a u narednom periodu očekuju još uspješniju saradnju s dobrim finansijskim rezultatima. Kukuruz u strukturi sjetve učestvuje sa 40 posto
Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada će sa Poljoprivrednim institutom Republike Srpske intenzivno raditi na proizvodnji kvalitetnog sjemena, kako bi ostvarili isključivo oslanjanje na vlastite potencijale u proizvodnji i osigurali prehrambenu stabilnost u RS.
“Cilj nam je da se površine pod sjemenskom proizvodnjom u Republici Srpskoj povećaju. To je komercijalni dio priče, a drugi je naučni jer želimo da s kolegama razvijajmo zajedničke hibride kukuruza, sorte soje i krmnog bilja”, rekla je Predsjednica Upravnog odbora Novosadskog instituta Dragana Latković.
Nakon Savjetovanja agronoma Srbije i Republike Srpske na Zlatiboru, direktor Poljoprivrednog instituta RS Vojislav Trkulja izjavio je kako se nada se će prvi rezultati biti postignuti u oplemenjivanju kukuruza i stvaranju zajedničkog hibrida.
On je rekao da Institut sa sjedištem u Banjoj Luci ima sjajne domaće hibride i kako u narednom periodu očekuju još uspješniju saradnju s dobrim finansijskim rezultatima.
Trkulja je ukazao da kukuruz u strukturi sjetve u ovom bh. entitetu učestvuje sa 40 posto.
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.