Šta još pored obrade i đubrenja utiče na korijen pšenice?

Ukorenjivanje nije ništa drugo nego porast i razviće žila i žilica korijenovog sistema. Korijenje pšenice u prvo vrijeme rastu brže od nadzemnog dijela, naročito, kako kaže savjetodavac u Poljoprivredno savjetodavnoj stručnoj službi Šabac Svetlana Zlatarić, pri optimalnoj vlažnosti zemljišta, koja se može postići navodnjavanjem. Klicini korijeni do faze tri lista dostižu dubinu oko 60 centimetara.

"U fazi nicanja formira se primarni korijen koji, isključivo u početku, snabdijeva mladu biljku vodom i hranom. U daljem razvoju biljke počinje razvoj sekundarnog korijena iz čvora bokorenja, koji se formira u fazi tri stalna lista", kaže Zlatarićeva i dodaje da primarni korijeni rastu više u dubinu i u nepovoljnim uslovima za formiranje sekundarnog korijena oni jedino ostaju do kraja života biljke.

Koje biljke su plitkog, a koje dubokog korijena?

Podsjetimo, sekundarni korojen se jako grana, a maksimalna masa korenja postiže se u cvjetanju. U optimalnim uslovima sekundarno korijenje može da raste i do mliječne zrelosti. Dubina prodiranja korenja zavisi od strukture zemljišta, hemijskih svojstava, vlažnosti zemljišta i sorte pšenice. 

Produktivnost biljke zavisi od korijena

Međutim, kako kaže, i posle formiranja sekundarnog korijena, primarni korijeni se i dalje razvijaju i ostaju aktivni do kraja života biljke. Sekundarni korijeni koji se nazivaju i "stabla", razvijaju se iz čvora bokorenja. Produktivnost biljke je utoliko veća ukoliko je jače razvijen korijenov sistem.

"Najveći dio korijenovog sistema pšenice formira se u oraničnom sloju. Prodiranje korijena u dubinu vezano je za obradu, đubrenje i stanje vlage u zemljištu. Razvoj korijenovog sistema zavisi i od aeracije i temperature zemljišta. Pri poboljšanom vodno-vazdušnom režimu korijenov sistem se brzo razvija zahvaljujući povoljnoj aeraciji", kaže stručnjak za ratarstvo i dodaje da se na nižim temperaturama brže razvija korijen nego nadzemni dio i obrnuto.