Sovice pozemljuše u kukuruzu - kako suzbiti štetočinu?

Obilaskom oranica primijećena su oštećenja na kukuruzu i ostalim jarim kulturama nastala od sovica pozemljuša (Agrotis sp.), upozorava dr.sc. Mara Bogović, viša savjetnica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Kako pojašnjava, sovice pozemljuše ili podgrizajuće sovice su periodične štetočine koje imaju glatko tijelo voštano sive boje, koje se na dodir sklupčaju. Gusjenice prolaze nekoliko stadija razvoja i mogu narasti do 45 mm.

Najpoznatije su tri vrste: usjevna (Agrotis segetum), sovica ipsilon (A. ypsilon) i proljetna sovica (A. temera – Euxoa temera).

"Danju se skrivaju u pukotinama tla i ispod grudica zemlje, dok u večernjim satima izlaze na površinu i pregrizaju vrat korijena ili stabljiku, što dovodi do slabog sklopa i potrebe za ponovnim presijavanjem usjeva", navodi stručnjakinja.

Kaže, ako je neophodna primjena kemijskog suzbijanja gusjenica, tada je moguća ograničena zaštita preventivnom primjenom zemljišnih insekticida deponatorima prilikom sjetve ili sadnje u trake. Prag odluke za primjenu kontaktnih insekticida je 1 - 2 gusjenice/m², a suzbijanje je potrebno provesti u večernjim satima kada izlaze iz tla, prema mogućnosti u ranom stadiju razvoja gusjenice veličine do 1 cm.

Nadalje, za utvrđivanje pojave proljetne sovice koja prezimljuje u stadiju mlade gusjenice, mogu se raditi pregledi tla, dok ostale vrste prezimljuju u stadiju odrasle gusjenice i razvojem u leptira lete na druga područja.

"Usjevne sovice mogu raditi štete i na krompiru jer nagrizaju i buše gomolje koji su bliže površini, naročito uslijed nedostatka oborina i u usjevima čistim od korova", upozorava dalje.

Kada je u pitanju zaštita u ekološkoj proizvodnji, preporučuje se provođenje bioloških mjera zaštite protiv sovica i ostalih zemljišnih štetočina primjenom dozvoljenih mikrobioloških i botaničkih (biljnih) pripravaka.