Kako gusjenice izlaze na površinu zemljišta predveče, suzbijanje ove štetočine primjenom hemijskih preparata treba vršiti u večernjim satima.
Problemi ratara još traju, tek što su sjetvu jedva priveli kraju rodili su se novi problemi. Ova godina pogodovala je pojavi i razvoju podgrizajućih sovica ili sovica pozemljuša, štetočini koja se sporadično javlja, ne svake godine.
Prisutna je u težem, zbijenijem zemljištu u kojem se vlaga duže zadržava. Gusjenice prve generacije podgrizajućih sovica, Agrotis sp., najviše pričinjavaju štetu kukuruzu sijanom u kasnijim rokovima sjetve, krajem maja i početkom juna mjeseca.
Poljoprivredni proizvođači su ove godine imali značajan postotak presijavanja parcela upravo radi oštećenja na biljci što je izazvalo prorjeđivanje usjeva, a time je narušen sklop biljaka. Pojedini ratari su na vrijeme uočili prisustvo sovica i pravovremeno zaustavili njen dalji razvoj u usjevu. Osim na ratarskim, ova štetočina izaziva oštećenja i na povrtarskim kulturama (paprika, krompir).
Uslijed obilja vlage i prisustva hranjiva u zemljištu i korov je zadavao ogromne probleme. "Nikad kraja brigama", kažu ratari.
Opasne su posebno za kukuruz koji se sije kasnije što je ove godine bilo izražajno, jer su se rokovi sjetve pomjerali uslijed nepovoljnih vremenskih uslova.
S obzirom na specifičan način života (skriven) podgrizajućih sovica i činjenicu da oštećuju biljke najčešće ispod površine zemljišta, pregrizajući vrat korijena ili stabljiku, ako se radi o tek iznikloj biljci i da značajna oštećenja nastaju od starijih uzrasta gusjenica, usjeve treba često kontrolisati kako bi se suzbijanje ove štetočine odradilo na vrijeme. Folijarna primjena insekticida je učinkovitija kada u usjevu dominiranju mlađe gusjenice prvog i drugog reda.
Kako gusjenice izlaze na površinu zemljišta predveče, suzbijanje ove štetočine primjenom hemijskih preparata treba vršiti u večernjim satima. Ako dominiraju gusjenice starijih generacija podgrizajućih sovica, primjena insekticida nije baš učinkovita i ne daje zadovoljavajuće rezultate. Imajući u vidu i zabranu mnogih aktivnih materija koje su se ranije koristile, borba sa ovim insektom je još teža.
Ranije su se najbolji rezultati postizali folijarnom primjenom insekticida na bazi hlorpirifosa i bifentrina (Saturn 250 EC, Pyrinex 48 EC, Savanur EC, Pyrinex super, Nurel D, Bifenikus i dr.) primjenjujući u dozi od 1,5 do 2 l po ha, ali njih više nema u slobodnoj prodaji.
Ako se na vrijeme primjeni Scatto, Talon (a.m. deltametrin ) u dozi od 0,5 l/ha, te Karate Zeon, Harfa (a.m. lambda-cihalotrin) u dozi 0,2 l/ha mogu poremetiti dalje širenje.
Podrgizajuća sovica osim što pričinjava štete kukuruzu značajna je i za papriku, krompir, te za industrijske biljke duvan šećernu repu.
Kod nas su najzastupljenije:
Blage zime pogoduju da se sovice, njihova populacija kao i drugih insekata, tokom nedovoljno niskih temperatura ne prorjeđuju već uspješno prezimljavaju i masovnije javljaju u proljeće naredne godine. Samo redovno obilaženje parcela i učestalim pregledom usjeva možemo na vrijeme uočiti i riješiti probleme.
U nedostatku adekvatnih insekticida koji mogu osigurati potpunu zaštitu usjeva olakšavajuće je što predstoji suv period sa visokim temperaturama što ne odgovara ovoj larvi. Jedna od preporuka je, uslijed izrazito blage zime, u proljeće tokom sjetve inkorporirati neki od zemljišnih insekticida naročito u težim i vlažnijim zemljištima.
*Naslovna fotografija: Danijela Plavšić/Srđan Kuzmanović
Tagovi
Autorica