Soja bez GMO u BiH od njive do tržišta: "Koristi su višestruke"

Proizvodnja soje bez genetski modificiranih organizama (NON-GMO) realnost je i u Bosni i Hercegovini. Desetak proizvođača iz Brčko distrikta, ove jeseni skinulo je prvi rod usjeva zasijanih u okviru šireg projekta kojeg provode "Dunav Soja" i Austrijska razvojna agencija (ADA), u saradnji sa BIMAL Grupom.

Proizvodnja se ostvaruje korištenjem certifikovanog NON-GMO sjemena i u strogo kontroliranim uslovima, a proizvođači kroz cijeli proces imaju stručnu podršku - od analize tla do samog plasmana. Dobra vijest je da će projekat trajati i narednih godina, što ujedno znači i šansu za druge proizvođače.

Višestruka korist

Jedan od subjekata koji je u ovom probnom periodu dio projekta je i kompanija "Erik- Mir" d.o.o. iz Brčkog koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom na oko 250 hektara, od čega znatan dio otpada na uljarice. Uljana repica ove jeseni zauzima 30 ha, soja je skinuta sa 12 ha, a suncokret sa 13 ha.

S obzirom na loše vremenske uslove u protekloj godini, zadovoljni su prinosima. Inače, ova kompanija je prije dvije godine prešla u vlasništvo firme "Božić" d.o.o. koja obavlja proizvodnju na još dodatnih 200 ha.

"Susrećemo se sa nedaćama, koje su posljedica klimatskih promjena, kao i svi proizvođači. One doprinose ekstremnim uslovima proizvodnje, te je proizvodnja soje izazovnija. Ali nema nam druge, borimo se primjenom nove tehnologije proizvodnje i savremenom mehanizacijom, te ostvarujemo zadovoljavajuće i često vrhunske prinose", kaže direktor kompanije Siniša Božić, dodavši da posjeduju svu potrebnu mehanizaciju, od sjetve do žetve.

Proizvođač nije prepušten sam sebi, iza njega stoji cijeli sistem podrške. Naime, u projekat su u Bosni i Hercegovini uključeni Institut za razvoj i unapređenje poljoprivrede (IRUP) koji koordinira, savjetuje i radi na terenu, te kompanija "BIMAL" d.d. koja obezbjeđuje siguran otkup i preradu, dok "Dunav Soja" i ADA kroz stručnu podršku omogućavaju edukacije, standarde i razvoj BEZ GMO lanca vrijednosti. Tako se dolazi do zaokruženog procesa od njive i proizvođača sve do finalnog proizvoda. Božić kaže zadovoljan je saradnjom, a nada se da će ona u poslovnom smislu i dalje napredovati.

"Koristi projekta su višestruke, počevši od same analize zemljišta koju provodi akreditovana laboratorija, potom edukacija, posjeta stručnjaka, obilazaka drugih reprezentativnih proizvođača, obilazak oglednih polja", navodi Božić zadovoljan realiziranim u ovoj godini.

Šansa za domaće proizvođače

Iz Instituta za razvoj i unapređenje poljoprivrede, ističu kako se saradnja sa "Dunav Soja" provodi više godina, te kako je namjera pri samom osnivanju ove međunarodne asocijacije, koja djeluje regionalno, bila promocija proizvodnje NON-GMO soje i uvođenje savremenih metoda. Projekat podrške proizvođačima soje, vide kao dobru šansu za ovdašnju poljoprivredu.

"Plan je da projekat zaživi u periodu 4 do 5 godina, a učesnike bira 'Dunav Soja'. No, dobre i kvalitetne proizvođače svakako može preporučiti i IRUP", kaže nam direktorica Instituta, Azelea Suljkanović.

Proizvođači, zainteresirani za uzgoj NON GMO soje i ostalih uljarica, mogu se javiti Institutu za razvoj i unapređenje poljoprivrede d.o.o. (IRUP), kontakt osoba je Toni Babić, broj telefona +387 61 146 079.

Uz konkretnu pomoć na poljima, poljoprivredni proizvođači dobijaju i priliku za edukovanje. Zajednički cilj, svih aktera projekta, je da se kontinuirano povećava i unapređuje proizvodnja soje kako bi lokalni proizvođači zauzimali veći procenat otkupa i time zadovoljili jednim, većim, dijelom potrebe jedine bosanskohercegovačke fabrike ulja "BIMAL" d.d. Brčko. Osim toga, tradicija, proizvodnje uljarica na ovom području datira od ranije, soja je kao proteinsko hranjivo veoma bitna u ishrani stoke, te svoju značajnu ulogu ima u plodoredu, a takođe proizvodnja uljarica je profitabilnija u odnosu na druge kulture.

U korak s propisima

Važno je napomenuti da EU uvodi strožija pravila o porijeklu poljoprivrednih sirovina i zaštiti šuma kroz Evropsku direktivu o krčenju i degradaciji šuma 2023/1115 (EUDR), što direktno utiče na mogućnost plasmana robe na evropsko tržište.

Za proizvođače soje, EUDR u praksi znači da će proizvodi od soje, koji se plasiraju na tržište Evropske unije morati imati jasno dokazivo porijeklo i biti proizvedena bez krčenja i degradacije šuma. To podrazumijeva veću transparentnost u proizvodnji, vođenje osnovne dokumentacije o parcelama i proizvodnim praksama, kao i mogućnost praćenja robe od njive do tržišta. Iako donosi dodatne obaveze, ova uredba za proizvođače predstavlja i priliku, jer soja proizvedena u skladu s EUDR pravilima ima veću vrijednost i sigurniji plasman na zahtjevno evropsko tržište. S tim u vezi, poljoprivredni proizvođači koji su dio ovog projekta imaju priliku da se na vrijeme edukuju i pripreme za zahtjeve takve vrste.

Početkom ovog mjeseca, organizovana je i obuka "Savremeni pristup upravljanjem zemljišta i ishrana ratarskih kultura". Predstavljene su najsavremenije tehnologije uzgoja uljarica i primjene principa regenerativne poljoprivrede kroz teme iz oblasti mikrobiologije zemljišta, načina analize i procjene plodnosti kao i savremene principe đubrenja ratarskih kultura.

S obzirom na to da je došlo do značajnog pada plodnosti zemljišta kroz proces degradacije, intenzivnom proizvodnjom, vrlo je važno prije svake biljne proizvodnje obaviti analizu zemljišta kako bi imali uvid sa čim raspolažemo i tako ustanovili tačnu formulaciju gnojidbe, naveli su stručnjaci iz ove oblasti. Tako se postiže rentabilnost, smanjuju troškovi, a direktno utiče na zaštitu životne sredine.