Snježna plijesan na žitaricama i travama

Snježna plijesan je oboljenje koje se javlja na žitaricama, ali i na travnjacima. Od žitarica se najčešće javlja na pšenici, ječmu i najznačajnija je bolest ozime raži. Pojavi pogoduje dugotrajan snježni pokrivač koji sprečava disanje biljaka, ali i ovakvo vrijeme kada se snijeg topi, velika je vlažnost zemljišta i vazduha.

Uzrokuju je gljivice iz roda Fusarium, najčešća je Microdochium nivale, koje mogu rasti na nižim temperaturama. Njihovo suzbijanje otežava to što se mogu pojaviti pojedinačno, ali i združeno. U Evropi je bolest veoma raširena i javlja se svake godine u različitom obimu.

Simptomi na biljkama

Prvi znaci oboljenja mogu se na žitaricama pojaviti već u proljeće. Na listovima se pojavljuju pjege. Međutim, najviše se simptomi uočavaju u vrijeme otapanja snijega. Uginule biljke leže na površini zemlje, a prekrivene su micelijama bjeličaste boje. Bijelo-ružičaste mrlje se javljaju u vidu ostrva koja se međusobno spajaju. Kod jakog napada uočava se izumiranje čvora bokorenja, korijena i cijele biljke.

U ljetnom periodu se u podnožju preživjelih i na ostacima uginulih razvijaju periteciji (plodno tijelo) sa askosporama. Tokom dana kada su padavine i temperatura niža, one se oslobađaju i inficiraju gornje listove na kojima se pojavljuje nekroza. Zahvaćeni mogu biti stabljika i lisni rukavac, ali i klas. Gljivica prezimljava na sjemenu ili biljnim ostacima.

Osjetljive travnjačke površine

Kada su u pitanju travnjačke površine najviše se javlja na travama koje imaju široke i nježne listove poput vrsta iz rodova Poa (vlasnjače), Lolium (ljuljevi) i Agrostis (rosulje) i divlje forme žitarica. Veoma je otporna crvena vlasulja.

Karakteristično je da se bolest pojavljuje na slabim i preraslim biljkama, izražena je pojava na zbijenom i vlažnom zemljištu. Na usjevu i travnjaku se pojavljuju ostrva malih dimenzija koja se zatim šire. U povoljnim uslovima cijela površina može biti zaražena, a tome doprinosi kišovito vrijeme ili dugotrajno topljenje snijega, kisela ph reakcija, višak azotnih đubriva.

Preventivne mjere - najbolji način zaštite

Najbolji način da zaštitimo žitarice i travnjake su preventivne mjere. Infekcija se sprečava sjetvom tretiranog sjemena, na zemljište dobrih vodno-vazdušnih karakteristika gdje nema zadržavanja vode, pravilna ishrana tokom jeseni i pravovremenim fungicidnim tretmanima.

U proljeće možemo očekivati pojačanu pojavu bolesti pšenice?

Izbor lokacije, izbor otpornih sorti, sjetva zdravog i tretiranog sjemena i pravilna ishrana su ključni faktori. Dobrim odabirom termina sjetve može se uticati da ne dođe do prerastanja biljka, jer su onda podložnije infekciji. Smanjuje se primjena azotnih, a povećava fosfornih đubriva. Azotna đubriva se primjenjuju na proljeće kako bi se pospješio rast.

Trave se prije zime kose na visinu od 10 do 15 cm, najviše do 20 cm. S travnjaka se uklanja opalo lišće.