Sjetva repe počinje kada sloj zemljšta bude zagrijan na 6°C

Agronomi savjetuju da se sa sjetvom šećerne repe ne žuri, već da se sačeka da se zemljište dobro prosuši, kako ne bi došlo do negativnih efekata. U našim agroekološkim uslovima optimalan rok za sjetvu šećerne repe je od 05. do 25. marta. Ovo je kalendarski rok, ali sjetvu treba započeti onda kada se površinski sloj zemljišta od pet centimetara zagrije na 6°C.

"Ako uđemo sa kvalitetnom pripremom i repromatrijalom, kao i uz pogodne vremenske uslove tokom godine, kašnjenje sjetve ne mora se odraziti na konačan ishod, odnosno prinose i kvalitet šećerne repe", kaže za RTV zadrugar Živko Vasin.

Sjetva repe u plitkom sloju

Da kvalitet sjetve zavisi od toga kako je izvedena predsjetvena priprema zemljišta, slaže se i savjetnik Zoran Boca. Kako navodi, površinski sloj zemljišta treba biti rastresit. Sjeme šećerne repe se sije u plitkom sloju, na dubinu oko tri centimetra. Plitka sjetva nosi rizik isušivanja gornjeg sloja, a duboka može dovesti do propadanja određenog postotka biljaka.

"Sjeme šećerne repe počinje klijati već na 4°C , ali veoma sporo. Kada je temperatura zemljišta viša od 15°C uz dovoljnu količinu vlage, repa niče za sedam do osam dana. Mana ranog roka sjetve je osjetljivost klica na proljetni mraz. Najosetljivija je u fazi kotiledona kada može stradati već na -1°C, ali kada uđe u fazu prvog para listova, otpornost je veća i može izdržati kratkotrajne mrazeve i do -4°C", objašnjava Boca.

Dodaje da je repu potrebno sijati na 50 cm međurednog razmaka, sa rastojanjem u redu od 15 cm do 18 cm. Tako se obezbjeđuje sklop u vađenju od oko 100.000 biljaka, što je u suvremenoj proizvodnji šećerne repe poželjno, a formira se korijen veličine od oko 800 g o 1.000 g.