Sačuvali popovopljski kukuruz klečak - nagodinu kreće ozbiljna proizvodnja?

Poznata popovopoljska sorta kukuruza klečka, kojega još nazivaju i brzac ili stodanac, jer bi brzo dozrijevao u vrijeme dok nije betonirano korito rijeke Trebišnjice, pa bi voda često plavila njive Popovog polja, dobiće, na inicijativu Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) zaštitu geografskog porijekla kao autohtona žitarica ovoga kraja, pišu Nezavisne. 

Baka sačuvala sjeme klečka

Uz koordinaciju Udruženja građana "Centar za razvoj Hercegovine" u Trebinju formirano je i udruženje proizvođača ove žitarice čiji je predsjednik Manojlo Ćuk čija je nedavno preminula baka Olga sačuvala sjeme klečka. 

"Moji pokojni roditelji i još nekoliko rijetkih porodica sačuvali su sjeme ovoga kukuruza, čije  je krunjenje moja pokojna majka gotovo uoči smrti s pažnjom uradila", prepričava Manojlo dodavši kako se te godine potrefio i veoma dobar rod. "Imali smo ga dosta i mogli bismo od njega dati sjemena i još brojnim drugim porodicama da se proizvodnja proširi", kaže. 

Ova autohtona biljka pripada samo Popovom polju i dijelu Trebinja, a cilj je omasoviti udruženje i uz podršku lokalnog Agrarnog fonda krenuti u značajniju proizvodnju kako bi se zaokružio cjelokupan ciklus od početka sjetve do finalnog otkupa.

Osigurana mehanizacija i otkup

Udruženje ima nekoliko desetina kilograma što je dovoljno da se iduće godine uđe u ozbiljnu sjetvu sa velikim brojem kooperanata. 

Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje, potvrdio je da će oni pružiti punu podršku ovom udruženju i njihovoj proizvodnji, kao i drugim poljoprivrednim proizvođačima iz ovoga grada. 

"Stavit ćemo na raspolaganje našu mehanizaciju za sve one površine na kojima će se saditi kukuruz klečak, a otkupljivaćemo i sve proizvedene količine ove žitarice", obećao je Dutina te dodao da će posebnu pažnju posvetiti i njegovoj promociji na sajmovima. 

Svi koji žele saditi klečak treba da se obrate u novoformirano udruženje.

Zamjenik gradonačelnika Trebinja Dražen Bošković podsjetio je da je grad Trebinje, u saradnji sa FAO-om, inicirao ovu zaštitu geografskog porijekla, zahvaljujući kojoj je urađena i Strategija razvoja poljoprivrede grada Trebinja, ali i poboljšanje turizma.

Zaštita i sira škripavca

Bošković je najavio da će uskoro obići i popovopoljske mlinice, objekte gdje se na rijeci Trebišnjici nekada mlio ovaj kukuruz i pravilo nadaleko čuveno kukuruzno brašno. "Svi zainteresovani turisti će na licu mjesta moći da pogledaju njegov uzgoj, ali i da se uvjere kako nastaju sirovine za čuvene hercegovačke proje, cicvare, prijesnace, u kojim je, opet, jedan od bitnih sastojaka mladi sir škripavac", kazao je Bošković dodavši da će i njega nastojati da zaštite. 

FAO konsultant studije "Kukuruz popovopoljac" Slobodan Vulešević otkrio je da se već radi na zaštiti geografskog porijekla sira škripavca te da ova organizacija ozbiljno razmatra sve mogućnosti pomoći kod unapređenja proizvodnje organske hrane.