Rekordno rana berba duvana: Poljoprivrednici u Srpskoj napuštaju proizvodnju

Proizvodnja duvana u Republici Srpskoj suočava se s najtežom krizom u posljednjih nekoliko decenija. Razlozi su brojni - visoki troškovi proizvodnje, nedostatak radne snage, klimatske promjene te niska otkupna cijena koja ne prati rast ulaganja.

Kako piše Glas Srpske, berba duvana u Semberiji ove godine počela je već u junu, što je najraniji početak u posljednjih deset godina. Ekstremno visoke temperature ubrzale su sazrijevanje biljke, ali su istovremeno značajno umanjile prinose.

Direktor bijeljinske firme "Duvan", Čedo Gotovčević, istaknuo je da je list sitan zbog nepovoljnih proljetnih uslova, a da je planirani prosječni prinos tek 120 kilograma po dunumu, što je, prema njegovim riječima, skromno za ovu kulturu.

Pored klimatskih izazova, veliki problem predstavlja i nedostatak sistema za navodnjavanje, što znatno otežava proizvodnju u regijama poput Semberije u odnosu na Posavinu. Gotovčević navodi da preduzeće više ne uzgaja vlastiti duvan zbog manjka radne snage i velikih ulaganja, već se bavi isključivo otkupom i izvozom, uglavnom za Grčku, Italiju i Bugarsku.

Mnogima će ovo biti zadnja sezona

Otkupna cijena duvana treće klase iznosi oko 6 KM po kilogramu, dok uz podsticaje proizvođači mogu zaraditi nešto više od 7 KM. Ipak, to nije dovoljno da pokrije rastuće troškove, a sezonski radnici postaju sve teže dostupni.

Zbog ovakvih okolnosti, sve više proizvođača odlučuje napustiti ovu granu. Luka Pavlović iz Obudovca, koji se više od 20 godina bavi duvanom, kaže da će mu ova sezona vjerovatno biti posljednja. I Lazar Đekić iz Donje Slatine kod Šamca planira isto - nakon 25 godina rada.

"Imam tri hektara pod duvanom i zalijevam ga pa je stanje solidno. Nekada sam imao i do deset hektara, ali više ne mogu. Supruga, sin i ja jednostavno ne stižemo", rekao je Đekić za ovaj medij.

Podaci su poražavajući - u Semberiji danas duvan uzgaja tek 51 proizvođač, dok ih je nekada bilo i po 200 u samo jednom selu. U Posavini ih je trenutno 58. Gotovčević zaključuje da je u ovakvim uslovima teško zamisliti ne samo širenje, nego i očuvanje ove proizvodnje.