Žetva pšenice se bliži kraju, prinosi su iznad očekivanih, no otkupna cijena ratarima predstavlja problem pa su napunili ambare i čekaju bolju ponudu od 30 do 32 feninga.
Ratari u Srpskoj privode kraju žetvu pšenice čiji su prinosi iznad očekivanih i sa hektara oranice su u prosjeku poželi šest tona žita, ali ih muči niska otkupna cijena, zbog čega su mnogi odlučili da napune ambare i da sačekaju bolju ponudu od 30 do 32 feninga po kilogramu, koliko im trenutno nude mlinari, piše Glas Srpske.
Ratari su odlučili da čekaju bolju cijenu, jer sa ovom ne mogu pokriti ni ono što su uložili u sjetvu. Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković je rekao da su u Semberiji silosi puni, a da na području Lijevča polja i Posavine padaju posljednji otkosi. On je istakao da pojedini otkupljivači traže dodatne analize kojima pokušavaju da snize cijenu tvrdeći da domaća pšenica nije dobrog kvaliteta za pekarske proizvode.
"Te optužbe su besmislene. Veliki broj ratara, a posebno u Semberiji, ima dobre novosadske sorte koje su izvrsnog kvaliteta. Otkupljivači pokušavaju da love u mutnom", kaže Marinković.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije Savo Bakajlić kaže da je oko 50 odsto pšenice već otkupljeno, dok ostali proizvođači čekaju bolju cijenu.
"Mlin Žitoprodukt iz Bijeljine otkupljuje pšenicu po 31 fening, preduzeće za preradu stočne hrane Inter gaj po 32, a ostali manji prerađivači po 30 feninga. Mnogi ratari su ljuti zbog niskih otkupnih cijena, pa su ostavili pšenicu za stočnu hranu ukoliko kukuruz ne rodi dobro", ističe Bakajlić.
Ističe da ratari nisu zadovoljni cijenom, jer sa 32 feninga ne mogu pokriti troškove proizvodnje.
"Predlagali smo 35 feninga, jer nam se troškovi proizvodnje svode na 34 feninga i jedina zarada koju ćemo sad imati je onih pet feninga subvencije od Ministarstva poljoprivrede. Problem sa subvencijama jeste što nam još nije isplaćeno ni 250 KM po zasijanom hektaru", dodao je Bakajlić.
Kombajni u zlatna žitna polja Duška Banjca iz Lijevča polja još nisu ušli jer pšenica nije do kraja dozrela.
"Imaću prinose oko sedam tona po hektaru, ali ne znam kome ću i da li ću je prodati ili ću prinos ostaviti za stočnu hranu. Uložio sam više od onog koliko mi trenutno nude. Ne mogu razmišljati o ozbiljnijoj proizvodnji kada je ovakav odnos prema seljacima", istakao je Banjac požalivši se da su bez ikakve zaštite.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na području RS pšenica je zasijana na 43.000 hektara.
Biće požnjeveno oko 171.000 tona čija je vrijednost oko 64,5 miliona maraka, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.
Prosječni prinosi po hektaru
Izvor: Glas Srpske
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Gajenje otpornih hibrida najvažnija mjera zaštite od plamenjače suncokreta
Uši na klasovima pšenice - je li tretman opravdan?
Minić: Cijena pšenice između 30 i 32 feninga, prijetnje ne pomažu
Zašto su mlade biljke soje i suncokreta svjetlije zelene boje, a kukuruz negdje i ljubičast?
