Pšenica dobra, ali ko će da je kupi, ratari: "Mlinari plaču više od nas, a sve milioneri"

Nije moguće bilo koga usloviti da odredi cijenu berzanske robe, kao što je pšenica, poručeno je sa sastanka održanog u Privrednoj komori RS, kojem su prisustvovali resorni ministri, predstavnici mlinsko-pekarske industrije i sektora ratarstva. Nakon sastanka, utisci različiti. S jedne strane optimizam, s druge nezadovoljstvo.

Najnormalnija i najkorektnija mjera

Ovogodišnji kvalitet i prinos pšenice u Republici Srpskoj, kako je navedeno, predstavljaju najbolje rezultate u posljednjoj deceniji. Prosječan prinos je oko šest tona po hektaru, a domaća proizvodnja može u potpunosti zadovoljiti potrebe ovog bh. entiteta.

"Mi ne možemo nikoga natjerati da odredi cijenu, ali inicirat ćemo da prerađivači koji povlače poticaje iz budžeta Republike Srpske imaju obavezu da kupuju sirovine od domaćih proizvođača, možda do 25 posto u ukupnoj proizvodnji da učestvuju domaći proizvodi", izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Savo Minić.

Dodao je kako bi to bila "najnormalnija i najkorektnija" mjera kako bi se ostvarila nužna veza između proizvođača pšenice i mlinsko-pekarskog sektora. Trenutna cijena pšenice kreće se od 0,34 do 0,45 KM po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta i drugih faktora, budući da je riječ o berzanskoj robi.

"Svi oni koji imaju prinos 4,5 tone po hektaru na nuli su sa proizvodnjom, a sve preko toga predstavlja zaradu i oni koji su primjenjivali agrotehničke mjere i ozbiljnije se bavili poljoprivrednom proizvodnjom imaju prinose od sedam do osam tona po hektaru", rekao je. Ministarstvo će, kako je dodao, nastojati da poticaji za pšenicu budu isplaćeni već u julu.

Žetva pri kraju, cijena pšenice glavna briga: "Ispod 0,40 KM smo u minusu"

Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina i direktor Poljoprivrednog dobra "Semberija", Branimir Andrić, naglasio je da je pšenica strateška kultura i da se sa prijavljenih 50.000 hektara i prosječnim prinosom od šest tona mogu zadovoljiti sve potrebe Republike Srpske.
On je istakao da inicijativa za ograničenje uvoza pšenice nije prihvatljiva, ali da se kroz dijalog može usaglasiti cijena koja će biti zadovoljavajuća i za proizvođače i za otkupljivače.

Proizvođači nezadovoljni

"Ni pod tačkom razno", kažu ratari, nisu zadovoljni današnjim sastankom. Predsjednik Udruženja "Sela Semberije i Majevice", Savo Bakajlić, smatra da je riječ o "politički namontiranom sastanku", koji je još više zamutio situaciju.

Navodi kako niko ne priča o cijeni koštanja proizvodnje te podsjeća kako su mlinari lani navodili da za pšenicu lošeg kvaliteta ne mogu platiti više od 0,36 KM, no istu cijenu nude i sada kada je ekstra kvaliteta.

"Čak i niža kod 'Žitoprometa' je 0,34 KM. Neki mlinari spekuliraju i 0,38, ali mi smo skeptici. Kao proizvođači sve smo ispoštovali, primijenili agrotehniku, dobili kvalitet, na kraju nas država ostavi na cjedilu", rekao je Bakajlić.

Ističe kako mlinovi dobijaju zemlju u koncesiju po povoljnijim uslovima te da povlače značajna sredstva iz budžeta za kapitalne investicije.

"Jedan mlin ima čak milion maraka poticaja da podigne, a neće da kupi ništa. Realno bi bilo da u svakoj vreći brašna mora biti 30 posto domaće pšenice i ima cijena koštanja plus zarada. Pekari su došli praveći se kako naša pšenica nije za njihove potrebe, kako im je pao izvoz, plaču više nego mi proizvođači, a sve milioneri", navodi Bakajlić.

Najavio je kako će biti održan sastanak članova udruženja kako bi dogovorili naredne korake. "Vidjet ćemo da li se ovime više baviti ili ne, svake godine ista priča, dodijao sam sam sebi, a kamoli ostalima. Mislim da ministar nije realan i Vlada RS ima sve argumente da napravi načina kako da radimo a da nismo na gubitku", zaključio je.