Žetva se privodi kraju na području grada Prnjavora, lokalne zajednice koja prednjači po proizvodnji mlijeka, što je bio i razlog više da provjerimo kakvi su prinosi.
Prošle godine žetva je na prnjavorskom području završena dosta ranije, dok je ove obavljena u optimalnim rokovima, kaže nam Dragan Popović iz Palačkovaca, koji ima farmu svinja. Na svojim parcelama već je skinuo pšenicu i ječam.
"Pšenice sam imao zasijano četiri hektara i tu je prosjek je bio 5 tona po hektaru. Kada govorimo o ječmu, on je išao oko 4,5 tone, a zasijali smo šest hektara", ističe ovaj farmer dodavši da su prinosi manji u odnosu na lani kada je imao ječma 6,5 t/ha, dok je pšenice bilo oko 6,3 t/ha.
Kada sumira rezultate na prinosima strnih žita, Dragan kaže da je ipak zadovoljan i kako je važno da nije skroz podbacila godina, niti je ekstremno bolji prinos.
"Proljeće je bilo baš čudno, da tako kažem, imali smo ogromne količine padavina, ali ono što je dobro nismo imali drastičan rast temperature, kao na primjer 2023. godine", dodaje istakavši i kako rade puno agrotehničko tretiranje biljki.
Popović ukazuje da su divlje svinje na pojedinim parcelama pravile ozbiljne probleme. Istovremeno, vremena su, kako navodi, izazovna za poljoprivredu, prije svega zbog klime koja se mijenja.
"Ove godine imali smo ekstremno kišno proljeće, dok smo prošle imali ranu godinu, jer je vegetacija krenula mjesec ranije. U junu smo prošle godine počeli žetvu ječma, dok smo 2. septembra završili žetvu kukuruza", priča Dragan, te dodaje da ozbiljni proizvođači u ovom poslu, prosjek gledaju kroz pet godina.
Popović navodi da količine hrane koje su spremili nisu dovoljne da prehrane stoku na farmi, te su morali dokupiti pšenice i ječma.
Farmer iz Velike Ilove, Zlatko Jokić, kako bi prehranio farmu sa oko 150 grla goveda, zasijao je 12 hektara pšenice i 1,5 hektar raži, kaže da je ova godina prosječna.
"Uzimajući u obzir zemljište koje mi obrađujemo, moramo biti zadovoljnim prinosima, a kreću se od 3,5 do 5 tona po hektara u prosjeku. Određene parcele su dale nešto veći prinos, a neke gdje je podvodnije i lošiji kvalitet zemlje, tu je manji. Sve što smo skinuli spremili smo na imanju za potrebu farme", ističe Jokić, te podsjeća da rade organsku proizvodnju gdje su generalno prinosi niži, nego na oglednim površinama.
Iako su prinosi nešto manji, Jokić ističe da ono što je skinuto, ima dobar kvalitet zrna. "Za razliku od prošle ili pretprošle godine, definitivno kvalitet zrna je daleko bolji. Mi smo u organskoj proizvodnji duži niz godina, tako da prinosi koji su ove, tu je to sve", kaže Zlatko.
Govoreći o suši, ali i kondiciji u kojoj je kukuruz, Jokić kaže da će prinosi biti jako loši, bez obzira na padavine zabilježene ove sedmice.
Stigla i četvrta generacija Jokića: "Poljoprivreda više nije seljačka, sad treba pamet"
"One se neće odraziti na neke količine prinosa. Veliki broj farmera biće u problemima da obezbijedi kabastu hranu za grla", kaže Zlatko, te napominje da su na farmi već osigurali veći dio hrane na stoku, prvenstveno sjenaže.
Ukazuje da će sigurno problem biti i kukuruzna silaža jer je pitanje šta će biti u trenutku kada se bude skidao kukuruz.
"Uzimajući u obzir da je u samom porastu, ali i koliki bi sada trebao biti u ovom vremenskom periodu. To govori da ćemo sigurno imati znatno manje količine u prinosima. Sve su ovo predviđanja, a sve ćemo sumirati nakon skidanja", zaključuje ovaj farmer.
Tagovi
Autor