Prinosi pšenice pet do šest tona po hektaru

Jesmo li na korak do toga da se proizvodnjom pšenice u Hrvatskoj idućih godina bave samo oni koji to i znaju?

Jer njima, uz poštivanje agrotehničkih rokova te uloženih šest tisuća kuna po hektaru, koliko iznosi prosječno ulaganje u tu proizvodnju, netom završena žetva donosi uglavnom prinos od sedam tona zrna po hektaru. A oni uglavnom obrađuju između 30 i 50, nerijetko i po stotinu hektara zemlje. I zaključno, oni, neovisno o tome kolika će biti otkupna cijena, a prema naznakama bit će između 1,40 i 1,50 kuna za kilogram krušarice, mogu očekivati dobru zaradu.
- Onima drugima, nažalost, i pet kuna za kilogram neće biti dovoljno, prokomentirao je Stanko Zdravčević, agilni tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. Jer i njemu i mnogima drugima u ovoj zemlji posve je jasno da su mnogi u poljoprivrednoj proizvodnji vidjeli priliku da dobro zarade, ali ne i da pritom zasuču rukave.

No, državna je administracija sve manje uključena u određivane cijene, tržište se neumoljivo nameće, a tu se onda pravi reda. Baš kao što narodna kaže treba odvojiti žito od kukolja, jer ukoliko se sjemenke kukolja pomiješaju s pšenicom i samelju, brašno postane otrovno. A upravo je tako zatrovana naša javnost, svatko je kivan na onoga drugoga - proizvođači na otkupljivače, kupci na mlinare i pekare, oni s (pre)malim plaćama na seljake koji mnogo zarađuju, a zapravo “ništa ne rade”... Dobrim dijelom to je još jedna od naših klasičnim priča o moralu i poštenju.

Uglavnom žetva pšenice na području Osječko-baranjske županije, kao najveće hrvatske oranice, s jučerašnjim danom i službeno je završena. Ernest Nad iz HGK Županijske komore Osijek izvjestit će kako je žetva bila kratka i efikasna, u dva tjedna pšenica je ovršena s 45.000 hektara, u silose je spremljeno između 230 i 250 tisuća tona. Kvaliteta ukladištenog zrna je dobra, s hektolitrom koji se kreće iznad 80 (82,83), primjesama ispod pet posto, te vlagom između 13 i 14 posto. Prosječan prinos kod obiteljskih gospodarstava premašuje pet, a kod velikih poljoprivrednih tvrtki - šet tona po hektaru.

Autor: Dario KUŠTRO