Prinosi kukuruza idu do 5,6 tona po hektaru, dok pšenica ostvaruje rod od 4,4 tone po hektaru.
Prinosi ovih ratarskih kultura porasli su u proseku za 26 (kukuruz) i 18 (pšenica) odsto. Prema istraživanju Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO, ti prinosi mogli bi da budu uvećani za 20 odsto kada se uporede sa prinosima kukuruza i pšenice u Evropskoj uniji (EU).
Saković: Srbija mora da se okrene novim tržištima za izvoz pšenice
Ekonomista FAO Dmitrij Prihotko ocenjuje da bi se povećanjem prinosa ovih kultura povećala količina za izvoz čime bi se, ujedno, ostvarili i veći prihodi.
"Domaća potražnja se neće znatno povećati u nekom narednom periodu, pa bi to moglo predstavljati višak za izvoz od milion tona kukuruza i 500.000 tona pšenice. To bi bio prihod od više od 200 miliona dolara, po trenutnim cenama na svetskom tržištu. A da bi se to ostvarilo, situacija nesumnjivo zahteva ulaganja u skladištenje žitarica i logistiku," ukazuje Prihotko.
FAO procenjuje da potrebe za skladištenjem iznose oko 8,4 miliona tona i to u sezonama kada je ostvaren maksimalni prinos, a takva je situacija bila pre tri godine.
"Proširenje kapaciteta od 400.000 tona, u savremenim silosima, zahteva ulaganja od 60 do 70 miliona dolara. Uz potencijalno dugoročno povećanje produktivnosti, možda će biti potrebna dodatna ulaganja i u lučku i železničku infrastrukturu, ali i u modernizaciju rečne flote. Tako bi srpski poljoprivrednici mogli da iskoriste svoj proizvodni i trgovinski potencijal", navodi Prihotko.
On upozorava da bi ubuduće klimatske promene mogle da budu još veće i drastičnije. Procenjuje da će se u budućnosti temperatura povećati, a da će promene biti primećene i kada su u pitanju padavine. Kako navodi, na godišnjem nivou u poslednjih 38 godina, u Vojvodini je padalo oko 637 mililitara kiše.
"Procena je da će se padavine smanjiti na 593 mililitra u periodu od 2041. do 2060. godine. Prosečna godišnja temperatura će se povećati sa 12,3 na 15 celzijusa. Zimski i letnji usevi, u svim regionima, biće dodatno pogođeni promenom vrsta štetočina koje ih napadaju. Pojaviće se i nove biljne bolesti, usled zagrevanja", upozorava Prihotko.
On dodaje da se može očekivati i da se promeni i period sazrevanja biljaka, te tako neće biti iznenađujuće, po njegovim procenama, da se taj period pomeri unapred. Smatra i da će prolećne kulture ostvarivati manji rod zbog sušnih perioda.
"Intenzivna i češća pojava toplotnih talasa povećaće proizvodni rizik i smanjiti sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju. Uz to, očekuje se da će se i deficit vode dodatno povećati, što zahteva pojačana ulaganja u navodnjavanje i promene u poljoprivrednoj praksi", objašnjava Prihotko.
Izvoz pšenice bio je najbolji u sezoni 2018-2019. Ukupan izvoz ove žitarice u pomenutoj sezoni iznosi 860.000 tona od čega je oko 100.000 tona izvezeno u Italiju.
"Srbija je trenutno na 18. mestu u svetu i na trećem mestu u jugoistočnoj Evropi, po izvozu pšenice. Ovo je bila dobra godina i za izvoz kukuruza, sa 2,4 miliona tona izvezene robe. Izvoz žitarica i uljarica je bio 800 miliona dolara, što je oko 25 odsto celokupnog poljoprivrednog izvoza u Srbiji. Ekvivalentno je 1,5 odsto PDP Srbije za 2019. godinu", navodi Prihotko.
Razvoj ratarstva u Srbiji podržavaju i FAO i EBRD koji u poslednje dve godine pružaju podršku Vladi Srbije i Udruženju "Žita Srbije" u poboljšanju izvoza žitarica i uljarica. Ta saradnja, navodi Prihotko, ogleda se u pogledu domaće infrastrukture i luka, kvaliteta zrna, trgovine i izvoza, uključujući fitosanitarne zahteve za izvoz pšenice u Egipat, pišu Večernje novosti.
Izvori
Tagovi
Autorka