Pretraga tekstova
Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o zasijanim površinama i zasadima na kraju proljetne sjetve ove godine.
Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o zasijanim površinama i zasadima na kraju proljetne sjetve ove godine. Ukupna zasijana površina većine usjeva na oranicama u BiH smanjena je u odnosu na isti period 2018. godine, objavila je Agencija za statistiku BiH.
Na kraju proljetne sjetve u BiH zasijana površina pod pšenicom smanjena je za 6,6 posto u odnosu na prošlogodišnju sjetvu, odnosno ove godine iznosi 66.588 hektara.
Pod kukuruzom je ove godine zasijano 191.950 hektara, za razliku od prošle godine kada je bilo zasijano ukupno 192.073 hektara.
Zasijana površina pod ječmom smanjena je za 4,6 posto, pod raži za 11,3 posto, pod merkantilnim krompirom za 2,8 posto, pod mrkvom za 3,2 posto, kupusom za 2,2 posto, te pod paradajzom za četiri posto. Također, zasijana površina pod malinom manja je za 14,9 posto, pod heljdom za 30,6 posto, a pod duhanom 25,2 posto.
Zasijana površina pod suncokretom veća je za 99,3 posto, sojom 4,3 posto, smiljem 6,9 posto, te pod jagodama za 0,3 posto.
Tagovi
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 2 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano
Hajrudin S.
prije 6 godina
Svake godine zasijem po 15 do 20 dunuma zita ali zasto prijavljivati kad nemam nikakve koristi od toga nikad jer kad prijavljivam svaki put moram platiti neku taksu kome zasto a nemam nista od toga .TEK IDUCE GODINE CE BITI MANJE ZASIJANO JER OVA VLAST RADI SVE DA RASTJERA OVO POLJOPRIVREDNIKA STO JE OSTALO !!!