Oranice spremne za proljeće: Koji je značaj zimske brazde?

S obzirom na nestabilno vrijeme mnoge se agrotehničke mjere nisu mogle obaviti na vrijeme, pa su i mnogi ratari sa jesenjim oranjem, završili tek proteklih dana zahvaljujući suvom vremenskom razdoblju, a planirane oranice su pripremili za proljeće.

Jesenje oranje, tzv. zimska brazda je jedna od mjera koja se obavezno preporučuje i ima ogroman značaj i prednosti naročito u žitorodnom području kao što su Posavina i Semberija.

Garancija za kvalitetan i dobar rod

Oranje se obavlja na dubini od 30 do 35 cm obično započinje u oktobru, pa čak kad vremenski uslovi to dozvole traje do decembra kao ove godine. Ova mjera je vrlo važna za sve kulture koje se siju u proljeće naročito ratarske okopavine i jara strna žita.

"Godina je bila izrazito suha i bilo je teško raditi sve obrade u polju, nedostatak padavina je pratila i jesen pa su mnogi ratari tek ovih dana završili planirano oranje", navodi agronom Petar Mikić iz kompanije "EM plus" iz Doboja.

Nekad ovu agrotehničku mjeru, kako kaže, nisu obavljali svi, a danas je ratari obavljaju u 90% slučajeva. "Zimska brazda je velika garancija za kvalitetan i dobar rod. Optimalni rok za jesenje oranje je sredina oktobra, ali se ono nije moglo obaviti u tom vremenskom periodu, čak su se lomili plugovi koliko je zemljište bilo suvo", dodaje.

Utiče na povećavanje kapaciteta zemljišta za vodu i vazduh, a niske temperature tokom zime uzrokuju izmrzavanje te se tako stvaraju uslovi za lakšu i kvalitetniju predsjetvenu pripremu zemljišta u proljeće.

Osnovna gnojidba

Zimskom brazdom obično se preporučuje obaviti i osnovnu gnojidbu kompleksnim mineralnim đubrivima formulacije sa nižim postotkom azota, kao što su NPK 10-26-26, NPK 7-20-30, NPK 6-12-24 i druga. Takođe, može se dodavati i urea koja sadrži 46 % N, u određenom procentu ona ima ulogu da razgradi preostale žetvene ostatke, te za ishranu naredne kulture. Količina đubiva zavisi i od same predkulture, te kulture koja će se sijati u proljeće, a i od samog zemljišta. Potrebe za okopavine su veće.

Preciznije količine mineralnih gnojiva zavise, dakle, o predkulturi, budućoj kulturi, tipu zemljišta, rezerve postojećih hranjiva u zemljištu, a preporučuje se pridržavati preporuka dobijenih nakon izvršenih analiza zemljišta. Prilikom obavljanja jesenjeg oranja takođe, se preporučuju dodavati organska đubriva čija upotreba stimuliše mikro-biološku aktivnost i poboljšava strukturu zemljišta.

U novije vrijeme na tržištu su se pojavila tečna mikro - biološka đubriva čija je osnovna uloga razgradnja žetvenih ostataka kao što su proizvodi Uniker (Agrounik), ŽetEM aktiv (Em plus) i druga.

ŽetEM aktiv je preparat namijenjen za razgradnju žetvenih ostataka i uspostavljanje biološke aktivnosti zemljišta, omogućava bolju i bržu transformaciju humusa, pretvara organske materije u mineralne materije, biljci lako dostupne i vezuje ih za zemljište. Uspostavlja dominaciju korisnih mikroorganizama u zemljištu čime doprinosi boljoj fiziologiji zemljišta, te razvoj fizičkih, bioloških i hemijskih osobina. Uništava sve patogene koji se nalaze na žetvenim ostacima koji su bili na prethodnom usjevu i onemogućava njihov dalji razvoj.

"Primjenjuje se u količini od 5 l/ha i može se miješati sa ostalim preparatima. Poželjno je nakon tretmana unijeti ga u zemljište osnovnom ili dopunskom obradom zemljišta", preporučuje Mikić.

Jesenje oranje je ključno za poboljšanje strukture zemljišta, akumulaciju vlage (kiše i snijega), te bolju aeraciju i biološku aktivnost, što osigurava lakšu proljetnu pripremu i bolji rast proljetnih usjeva, sprečavajući nedostatak vlage kasnije, tokom sušnog perioda.

Omogućava kvalitetniju predsjetvenu pripremu i usvajanje hranjiva fosfora i kalija, a može se kombinovati sa osnovnim đubrenjem i kalcifikacijom, što je važno za pH zemljišta.

Ključni značaj zimske brazde ogleda se u sljedećem:

• akumulacija vlage - rastresito zemljište bolje upija padavine (kišu i snijeg), osiguravajući vlagu za proljetne usjeve,
• bolja struktura zemljišta - duboko oranje lomi plužni đon, poboljšava prozračivanje (aeraciju) i drenažu, a niske temperature pomažu u raspadanju organske materije,
• lakša proljetna priprema - zemljište je lakše obrađivati u proljeće, smanjuje se sabijanje i osigurava bolji kvalitet sjetve,
• poboljšano usvajanje hranjiva - razgradnja organske materije i dodavanje mineralnih đubriva (PK, uree) prije oranja oslobađa hranjiva za usjeve,
• biološka aktivacija - stimuliše se mikrobiološka aktivnost u zemljištu,
• kalcifikacija zemljišta - ako je potrebno, može se primijeniti kalcifikacija za neutralizaciju kiselosti.

Preporuka je duboko oranje obaviti u jesen jer je to optimalno vrijeme, ali ako se ne stigne može se orati i zimi po blago smrznutom zemljištu, ali pliće (20-30 cm). Treba izbjegavati oranje vlažnog zemljišta kako se ne bi narušavala njegova struktura.

U proljeće zatvoriti brazdu

Zimska brazda je temelj dobre poljoprivredne prakse, posebno za usjeve koji se siju u proljeće, kako bi se osigurala vlaga i hranjiva, čime se izbjegava stres od suše, s tim se slaže i Mikić.

"Zimska brazda, odnosno jesenje duboko oranje je vrlo važno za proljetne kulture jer se na taj način akumilira vlaga tokom jeseni i zime, a time se djelimično osigura količina vode proljetnim kulturama u vrijeme ljeta", navodi mladi agronom.

Jesensko oranje se ne može zamijeniti proljetnim oranjem, jer će biljka u pravilu trpjeti od nedostatka vode tokom sušnijih mjeseci. Klimatske promjene zahtijevaju konstantno prilagođavanje u svim granama poljoprivrede, pa se to odnosi i na ratarstvo. Oranjem zemljište postaje rastresito, a to pomaže razgradnji organskih materija omogućavajući bolje oslobađanja hranjiva i veću biološku aktivaciju.

Glavni uslov za kvalitetno obavljanje dubokog oranja je povoljno stanje vlažnosti zemljišta i od poljoprivrednika se zahtijeva primjereno korištenje mehanizacije, što znači da se mehanizacija ne koristi na poljoprivrednim površinama ako je zemljište zabareno, poplavljeno ili pokriveno snijegom.

Preporuka je kalcifikaciju obaviti u jesen i ona ima određene prednosti, a one su:

• ako se obavi prije jesenskog oranja, tad dolazi do neutralizacije kiselosti zemljišta u dubljim slojevima;
• ako se primijeni po smrznutom zemljištu, mehanička obrada će biti lakša;
• kalcifikacija u ovom periodu (šest mjeseci prije sjetve ili sadnje) imat će veći učinak kod naredne kulture, jer će podići pH zemljišta;
• nadoknađuju se hranjiva (kalcij i magnezij) iznesena prinosom.

U rano proljeće, kada se steknu uslovi, a stanje zemljišta to omogući, zimsku brazdu obavezno treba zatvoriti drljačom, da bi se prekidanjem kapilarnog toka spriječilo isparavanje vlage nakupljene tokom zime. Proljetni vjetrovi doprinose bržem gubitku vlage iz otvorenih brazda. Zatvaranjem brazde se na površini stvara izolacijski sloj, zemljište se brže grije i suši, a vlaga se čuva u dubljim slojevima.

^{Naslovna fotografija: Danijela Plavšić/Petar Mikić}