Pretraga tekstova
Novozelandski poljoprivrednik Eric Watson oborio je Guinnessov svjetski rekord u prinosu pšenice već drugi puta. Prvi njegov rekordan prinos iznosio je 16.791 t/ha, a ove godine je sam sebe pobijedio za gotovo 600 kg/ha.
Eric Watson, poljoprivrednik iz Ashburtona, grada smještenog na istočnoj obali Novog Zelanda je već drugi puta oborio Guinnessov svjetski rekord najvišeg prinosa pšenice! Ove je sezone prešao svoj dosadašnji rekordni usjev iz 2017. godine koji je iznosio 16,791 t/ha.
U prosjeku navodnjavani usjevi pšenice na Novom Zelandu daju oko 12 t/ha, a Watson je postigao zapanjujući rezultat s prinosom od čak 17,398 t/ha.
Njegov najnoviji uspjeh je rezultat pokušaja uzgoja novih kultivara, prelaska na tekući azot i redovnijeg praćenja zdravlja biljaka. "Vrlo smo ponosni što smo postigli takav rezultat. Guinnessov svjetski rekord lijepo je priznanje za naš naporan rad i inovacije koje smo uveli u proizvodnju", kaže Watson za fwi.co.uk. "Nakon što su nas oduševili rekordni rezultati u 2017. godini, otkrili smo na koji način poboljšati proizvodnju i postići još veći prinos", dodao je.
"Zadovoljni smo zbog visokih prinosa pšenice koju možemo uzgajati na našem gospodarstvu ako vidimo da se oni iz godine u godinu povećavaju za 100 do 200 kg/ha. No, prešao sam svoj posljednji rekordan usjev za gotovo 600 kg/ha što je nadmašilo čak i moja očekivanja", zaključio je Watson.
Kako je JCB-ov traktor Fastrac srušio svjetski rekord jurivši 217 km/h?
Pšenica koja se upisala u Guinnessovu knjigu je sorte Kerrin, tvrtke KWS. Posijana je u aprilu 2019. godine, a ovršena 17. februara 2020. godine. Ovaj je ratar surađivao sa agronomima iz tvrtke Bayer Crop Science koji su mu davali savjete o agronomiji i sredstvima za zaštitu bilja u cilju postignuća vrhunskih prinosa.
Tagovi
Eric Watson Svjetski rekord Prinos pšenice Guinnessov rekord Novi Zeland
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.