Novembar, a soja još na poljima: "U velikim smo gubicima"

U posavskim poljima soja se najviše uzgaja na području Orašja i Brčkog, dok nešto manje površine bilježe Odžak i Modriča. Sve više proizvođača se odlučuje za nove, unaprijeđene sorte. Razlog je jednostavan - dolaze s paketom osobina koje farmerima znače sigurniji prinos i manje rizika: tolerantne na stresne uslove, ranije sazrijevaju, bolje podnose sušu i donose više mahuna, krupnije zrno, te visok udio ulja (22%) i proteina (40%).

Jedna od vodećih sorti soje je Wendy njemačke selekcije koja se izuzetno dobro pokazala u našem proizvodnom području kako sa aspekta prinosa tako i sa stabilnosti. Vrlo dobro etablirana na našem tržištu, a odlikuje je izuzetno visok potencijal rodnosti, sadržaj ulja 21%, proteina 38%. Biljka je visine oko 110 cm kod koje je prvi sprat na 14 cm od podloge. Veoma se dobro grana i otporna je na polijeganje.

Kolići nedavno ovršili posljednje parcele

Upravo ovu sortu pored drugih najviše gaje Ramiz Kolić i njegov sin Bajazit iz Brčkog koji proizvode soju na oko 50 ha.

"Parcele na kojima proizvodimo soju su uglavnom teškog glinovitog zemljišta, tako da smo u samom startu kasnili i sa sjetvom, posljedice klimatskih promjena osjetimo posljednjih godina, a ove naročito", navode Kolići.

Kako dodaju, sve su veća ulaganja, a prinosi i dobiti manje. Kako je vrijeme dozvoljavalo u proljeće su sukcesivno sijali, tako da je i za vršidbu pristizalo postepeno i nedavno su ovršili posljednje parcele.

"Borili smo se maksimalno sa hladnoćom i prekomjernom vlagom, korovima te kasnije sa sušom ulažući napore na pravilan odabir i pravovremenu primjenu herbicida, te dodatnu ishranu folijarnim đubrivima i amino kiselinama kako bi usjev donekle sačuvali od svih stresnih situacija", smjenjuju se otac i sin u razgovoru.

"Pratimo struku i nove tehnologije uzgoja, a i sami možemo procijeniti određene situacije zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu", ističu oni.

Uspjeli su izvući oko 4,5 t/ha zrna u prosjeku. Rane sorte mogu ostvariti prinos oko 3 do 4 t/ha, a kasne od 5 do 6,5 t/ha. Prinosi često variraju i na njega utiču mnogi faktori kao što su: vrsta sorte, tip zemljišta, primjena agrotehničkih mjera u optimalnom roku i konkretni vremenski uslovi na parceli.

Uzgoj soje: Kako dobiti dobar urod?

Proljeće je bilo turbulentno u pogledu vremenskih uslova, karakterisano izrazito kišnim periodom, za sjetvu većine kultura. Na lakšem i ocjeditom zemljištu, sjetva je obavljena u planiranom agrotehničkom roku, do 15. aprila, takva soja je imala normalan rast i razvoj do momenta suše. Međutim, na glinovitom, težem zemljištu, sjetva se nije mogla obaviti na vrijeme, pa samim tim nije ni imala normalno razviće, a zatim je nastupio dug sušni period, tako da sa takvih parcela bilo je za očekivati loše prinose što opet zavisi od mnogo faktora.

Zbog klimatskih promjena manje će se uzgajati

Gdje sjetva nije obavljena na vrijeme, samim tim ni žetva nije obavljena u planiranom agrotehničkom roku ima je još nezrele soje sa zakašnjelom sjetvom. Uslijed dugog sušnog perioda procenat mahuna je bio umanjen i veliko prisustvo mahuna sa šturim zrnom. Ekstremno visoke temperature su ponegdje uzrokovale i opadanje cvjetova sve je to uticalo na znatno smanjen prinos soje ove godine.

Avram Marić takođe proizvođač soje i isključivo uljarica, čije se parcele nalaze u blizini Kolićevih, kaže da je sa klimatskim promjenama sve teže se izboriti i da će se naredne godine parcele pod sojom vjerovatno smanjivati.

"Ovo je više nemoguće podnijeti, u velikim smo gubicima. Nestabilno proljeće uslovilo je kasniju sjetvu, sve je kasnilo pa i vršidba imam par parcela koje još nisam ovršio, a novembar je mjesec", govori nam Avram.

Da se zaključiti da je ova proizvodna godina znatno lošija u odnosu na prethodne za ratare, a najviše se to odrazilo na soji, gubici prinosa se kreću oko 30% i više, a negdje su i stoprocentni, tako da će pojedini proizvođači zatanjirati usjev, jer nemaju šta vršiti. Kako se sudilo po prvim i ranim prognozama prinosu se mnogi nisu nadali, ali ih je u pojedinim parcelama ipak iznenadio gdje su sve agrotehničke mjere ispoštovane.

Soja se na pojedinim parcelama uspjela izboriti donekle i sa kišnim periodom u početku, te sušnim u toku intenzivnog porasta što je rezultiralo solidnim prinosom. Prinos je, dakle, varirao od parcele do parcele i kretao se na pojedinim lokalitetima od 100 do 500 kg/dulumu, a iskusni proizvođači su imali prosjek oko 450 kg/dulumu, odnosno 4,5 t/ha što i nije loše za ovako neuslovnu godinu.