Negdje sjetva još traje: Kako će prezimiti ozimi usjevi?

Posljednju dekadu novembra i prvu sedmicu decembra obilježilo je promjenljivo vrijeme sa temperaturama oko prosjeka za ovaj dio godine. U jutarnjim satima, pri površini zemljišta je bilo slabih do umjerenih mrazeva koji nisu predstavljali veliku opasnost za tek nikle ozime usjeve gdje su primijenjene sve adekvatne agrotehničke mjere, kao i dobro ukorjenjavanje posijanih usjeva, navodi stručnjak za ratarstvo Nada Lazović - Đoković.

Međutim velike temperaturne razlike ovih dana, promjena visokih i niskih temperatura pa i snježnih padavina, imat će nepovoljnog uticaja na usjeve gdje je korištena pšenica sa tavana, gdje je primijenjena slaba predsjetvena priprema zemljišta, neadekvatna primjena NPK mineralnih đubriva, i ti usjevi će od samog starta biti u problemu.

Nakon faze bokorenja stiče otpornost

U narednom periodu je poželjan izostanak većih temperaturnih kolebanja kako bi se proces kaljenja odnosno, oslobađanje viška vode odvijao bez problema. Sa postepenim padom temperature vazduha i prelaskom u fazu kaljenja ozimi usjevi će biti spremniji i otporniji na pojavu jakih mrazeva u predstojećem zimskom mirovanju do početka vegetacije.

Lazović - Đoković podsjeća da pšenica mora da prođe kroz određene faze rasta i razvoja, njoj odgovara niska temperatura i snježni pokrivač. Na samom početku nicanja, odgovaraju joj više temperature, s obzirom da niče kada nakupi toplotnu sumu 100-120 stepeni, i sve do početka faze bokorenja odgovaraju joj više temperature. Tek nakon faze bokorenja, pšenica postaje otpornija na ekstremno hladan period.

Zemljište nije moglo da se pripremi na vrijeme

Ove godine sjetva ozimih strnih žita je kasnila, ponegdje i još uvijek traje. Nije bilo moguće posijati ih u optimalnom roku zbog nepovoljnih vremenskih prilika, visokih temperatura i nedostatka padavina tokom oktobra, odnosno nije se moglo pripremiti zemljište za sjetvu. 

Kakvo je stanje ozimih usjeva, ima li bolesti?

Probijanje optimalnog roka sjetve ozime pšenice u južnoj Evropi uslijedilo je zbog iznadprosječnih temperatura i nedostatka padavina, što je uz to dovelo i do problema klijanja i nicanja, posebno u istočnoj Španiji, južnoj Italiji, istočnoj Rumuniji i Bugarskoj.

Vizuelnim pregledom usjeva na oglednim poljima registrovano je prisustvo biljnih ušiju (Aphididae) na malom procentu biljaka. Hladno vrijeme, sa temperaturama u minusu, uticat će na redukciju brojnosti ovih štetočina, ističe stručnjak.

U usjevima ječma i ozime pšenice nije registrovano prisustvo bolesti. Prisustvo aktivnih rupa glodara uočeno je na većem broju obodnih dijelova posijanih parcela.