U uvjetima kada tržište uljane repice divlja, a cijene pšenice i kukuruza padaju, druga žetva može nadoknaditi gubitke, kaže Stjepan Zorić na čijim se parcelama gdje se žetva obavlja, odmah sije druga kultura, bilo soja, suncokret, ili slanutak, čime maksimiziraju korištenje tla i prihode.
Na poljima porodičnog gazdinstva Zorić iz Erduta u Hrvatskoj, gdje se tradicionalna poljoprivreda spaja s inovativnim praksama, u jednom se danu odvijaju dvije ključne radnje: žetva uljane repice i sjetva suncokreta. Ova istovremena žetva i sjetva nisu samo tehnička zanimljivost, one predstavljaju održivu strategiju za opstanak u sve izazovnijim uvjetima ratarske proizvodnje.
Stjepan Zorić, nositelj PPG-a, ističe kako se ove godine očekuju iznimno visoki prinosi uljane repice i do pet tona po hektaru na parcelama s navodnjavanjem.
To je rezultat primjene savremenih tehnologija: ekološka gnojiva u mikrogranulama, folijarna prihrana i biostimulatori. “Cilj nam je umanjiti stres biljke u svim fazama razvoja, a saradnja sa stručnjacima daje konkretne rezultate”, kaže nam.
Uspjeh nije slučajan. Zorići već godinama primjenjuju konzervacijsku obradu tla, koja sada dobiva i finansijsku podršku kroz evropske mjere. Na istim parcelama gdje se žetva obavlja, odmah se sije druga kultura, bilo soja, suncokret, ili slanutak, čime maksimiziraju korištenje tla i prihode.
Zorić ističe da su konzervacijsku obradu tla počeli koristiti još prije nego što su uvedene podrške za tu praksu. “Smanjujemo troškove, zadržavamo vlagu u tlu i koristimo postrane usjeve čak i tamo gdje nemamo sisteme za navodnjavanje”, pojašnjava. U godinama kada druga žetva nije isplativa za tržište, ona služi kao zelena gnojidba važna za obnavljanje plodnosti tla.
S obzirom na klimatske promjene, sve više ratara razmatra ovu praksu. Iako postoje različita mišljenja o njenoj primjenjivosti za sve kulture, pozitivno su iznenađeni posebno kod uljane repice.
Cilj ovakvog pristupa nije samo agronomski već i ekonomski. "U uvjetima kada tržište uljane repice divlja, a cijene pšenice i kukuruza padaju, druga žetva može nadoknaditi gubitke", kaže Zorić. On ističe da, iako ne može uvijek donijeti direktnu dobit, ova strategija pomaže u očuvanju likvidnosti gazdinstva.
U današnje vrijeme, ističe, ključno je racionalno koristiti inpute: “Manje gnojiva, manje goriva, a više učinkovitosti, to je formula opstanka”.
Na bivšem kopu niklo moderno gazdinstvo: Miralem Emkić pokrenuo poljoprivrednu proizvodnju
Na istoj parceli na kojoj se odvija sjetva suncokreta, znanstvenici s Fakulteta agrobiotehničkih nauka Osijek ispituju i mogućnosti uzgoja slanutka. Prof.dr.sc. Bojan Stipešević navodi da se radi o leguminozi s visokim udjelom biljnih proteina, izvrsnom tolerancijom na sušu i visokim temperaturama što je idealno za sve više mediteranski karakter našeg podneblja.
"Slanutak je biljka koja se tradicionalno koristi u prehrani miliona ljudi, ali kod nas još nije komercijalno prepoznata", kaže profesor. Osim što poboljšava strukturu tla i obogaćuje ga azotom, ima i značajan tržišni potencijal, bilo kao konzervirani proizvod, brašno ili grickalica (leblebija), poput onih popularnih u Turskoj.
Prof.dr.sc. Davor Kralik, također s FAZOS-a, ukazuje na dodatni benefit, biomasu koja ostaje nakon žetve. “Osim što obogaćuje tlo, ta biomasa može se koristiti i za proizvodnju energije. U Austriji i Njemačkoj biomasa se sistemski koristi za grijanje i struju, dok mi često slamu izvozimo, na primjer u Mađarsku, bez ikakve koristi za našu energetsku neovisnost”, ističe.
Kralik dodaje kako Hrvatska mora slijediti evropske primjere te ulagati u sisteme koji će omogućiti korištenje žetvenih ostataka za domaću proizvodnju energije bilo u obliku peleta, briketa ili bioplina.
Filip Zorić, mlađi član PPG-a, pokazuje da nova generacija poljoprivrednika razmišlja još modernije. “Starinske metode su imale svoju vrijednost, ali danas moramo gledati kako maksimalno iskoristiti svaki resurs. Konzervacijska obrada, sjetva pokrovnih usjeva i povratak bioraznolikosti u tlo su naša budućnost”, kaže Filip.
Na njegovim parcelama, uz uljanu repicu i suncokret, siju se i bob, slanutak, pa čak i travne smjese, sve s ciljem obnove tla i smanjenja utjecaja klimatskih ekstrema.
Na ovom gazdinstvu poljoprivreda nije samo posao, to je laboratorij prilagodbe, inovacije i upornosti. Kombinacija moderne tehnologije, konzervacijskih metoda i pametne rotacije usjeva omogućava im da se uspješno nose s nepredvidivim tržištem i klimom.
Kako Stjepan Zorić kaže: "Tražimo rješenja. Ne možemo promijeniti tržište ili vrijeme, ali možemo promijeniti svoj pristup. I to je jedini način da preživimo."
Fotoprilog
Tagovi
Autor
