Miskantus - uspijeva i na devastiranim zemljištima

Kineska trska je brzorastuća, zimootporna, listopadna žbunasta trava. Pripada vrsti Miskantus (sinensis) giganteus, a porijeklom je iz Azije. Dostiže visinu do 4 metra. Posjeduje vrlo visoku energetsku vrijednost i zbog toga je odličan snabdjevač biomasom, građevinskim i materijalnom za ogrijev.

Ne zahtijeva puno gnojenja niti upotrebe kemikalija, herbcida i pesticida pa nalazi sve veću primjenu u mnogim europskim zemljama (Njemačka i Danska), najviše u seoskim domaćinstvima koji je sade kako bi im pomogla kod pročišćavanja otpadnih voda, ali i pretvarala neplodna zemljišta u plodna. Naime, za ovu višegodišnju biljku karakteristično je da dobro vezuje površinski sloj u kojem se mogu pronaći sitne raspršene čestice. Istraživanja su pokazala i da je ovo jedna od biljaka koje, ukoliko se uzgajaju niz godina, dovode do smanjenja sadržaja štetnih metala, što je posebno važno za zemljišta koja se pripremaju za poljoprivrednu obradu zbog sjetve nekih drugih kultura. Osim toga, miskantus povoljno utječe na ekosustav svojom biomasom, ali i intenzivnom fotosintezom. Miskantus emitira 7,5 puta manju količinu CO2 po kWh proizvedene struje u usporedbi sa ugljenom. Toplotna vrijednost slame miskantusa je oko 17 MJ/kg.

Obrada zemljišta prije sadnje

Prije zasnivanja zasada obrada zemljišta izvodi se samo jednom. U jesen se površina zemljišta na kojoj će biti zasađen miskantus prska odgovarajućim herbicidom da bi se suzbili višegodišnji korovi. Oranje se obavlja na dubini od 30 cm. Na lakim zemljištima, pjeskovitim, za zasnivanje zasada miskantusa preporučuje se oranje u rano proljeće. Tijekom zime zemljište izmrzava pa je u proljeće moguće njegovo fino usitnjavanje. Prije same sadnje vrlo je važno da se na vrijeme i kvalitetno obavi tanjuranje i drljanje zemljišta jer se tako osigurava duboko ukorjenjavanje, ali i efikasnost bilo kog rezidualnog herbicida primjenjenog poslije sadnje.

Miskatus se sadi sadilicama za krumpir

Sadnja se obavlja u periodu april-maj, a vrši se iz rizoma biljke. Preporuka je da se sadi na vodoprovodljivom poljoprivrednom zemljištu koje omogućava i dobro puštanje korjenja. Sadnja se izvodi korištenjem sadilice za krumpir. Može se saditi u zemljištima niže kategorije kao npr. jalovišta, sanirane deponije otpada i slično pa se na taj način mogu staviti u funkciju nepoljoprivredna zemljišta. Optimalnom gustinom sadnje smatra se jedan do dva rizoma po m². Sadnja se obavlja na dubini 5-10 cm.

Što očekivati od prinosa?

Vijek eksploatacije ove visokoenergetske biljke je 20 godina, ali je za postizanje maksimalnih pronosa potrebno 3-6 godina. U drugoj godini prinosi mogu dostići 6-10 t/ha, a već treće godine očekuje se prinos od 12-17 t/ha pa i više.

Foto: depositphotos.com; emjaysmith