U strnim žitima prouzrokovač paleži, odnosno truleži klasa predstavnik je grupe gljiva koje stvaraju mikotoksine u zrnima pšenice i ječma, te na ovu bolest treba posebno obratiti pažnju.
Mikotoksini predstavljaju sekundarne metabolite nekih gljiva koji izazivaju oboljenja tipa mikotoksikoza. Ove materije se stvaraju u kontaminiranim biljnim proizvodima u određenim uslovima spoljašnje sredine i njihovim konzumiranjem nastaju razne toksične promjene kod ljudi i životinja. Dakle, kako kaže savjetodavac Slavica Stojkić, mikotoksini su otrovne materije koje luče pojedine vrste gljiva.
"Osnovni uslov pri planiranju ostvarenja visokih prinosa pšenice i ječma jeste sjetva sjemena deklarisanog kvaliteta. Sjetvom sjemena pšenice i ječma koje nije prošlo proces dorade fungicidima kao i sjeme nad kojim je nekvalitetno urađen tretman može da dovede do pojave bolesti, na primjer glavnice pšenice, a takav proizvod ne smije da se koristi za ishranu ljudi i životinja zbog prisustva mikotoksina koji su toksični i za ljude i za životinje", kaže savjetodavac i dodaje da treba imati u vidu da ako ovaj uslov nije ispunjen, sva ostala ulaganja mogu biti uzaludna.
Tokom vegetacije u proizvodnji pšenice i ječma, kako Stojkić kaže, susrećemo se sa velikim brojem prouzrokovača bolesti na listu i klasu gajenih biljaka. Bolesti lista i klasa strnih žita su: hrđa žita, siva pjegavost lista i klasa pšenice, palež, odnosno trulež klasa strnih žita, pepelnica pšenice, mrežasta pjegavost ječma i druge.
"Posebno u uslovima povećane vlage koja pogoduje razvoju prouzrokovača gljivičnih oboljenja, odnosno kada je kišna godina, upotreba fungicida je neizostavna", kaže ona
I plijesni trpe stres: U budućnosti nas čekaju novi mikotoksini - gdje su rješenja?
Kako dalje navodi, upotrebom fungicida štitimo prinos jer usjev održavamo zdravim, zrna u klasu nisu sa smanjenom hranljivom vrijednošću koja u daljem tehnološkom procesu prerade nisu prihvatljiva, kao recimo što brašno od oboljelog zrna pšenice daje hljeb koji je zbijen, a pivo od oboljelih zrna ječma pjeni nekontrolisano, omogućujemo zdravstvenu ispravnost hrane koju će konzumirati ljudi i životinje jer neće biti prisutni mikotoksini gljiva u zrnima strnih žita, smanjujemo rizik da nam se proizvodnja strnih žita neće isplatiti jer ako izostane tretman fungicidom i dođe do propadanja usjeva možemo da obezvrijedimo sva pređašnja ulaganja: sjeme, đubrivo, ljudski i mašinski rad.
U strnim žitima prouzrokovač paleži, odnosno truleži klasa (Fusarium spp.) predstavnik je grupe gljiva koje stvaraju mikotoksine u zrnima pšenice i ječma te na ovu bolest posebno obratiti pažnju.
"Preporuka je da se tretman jednim od registrovanih fungicida uradi u vrijeme klasanja i početka cvjetanja", kaže Stojkić i dodaje da preparate treba upotrijebiti prema uputstvu proizvođača.
Prema procjeni FAO-a, 25 posto hrane koja se proizvodi u svijetu kontaminirano je mikotoksinima. Njihova pojava zavisi od vrste plijesni, od klimatskih i geografskih uslova te fizikalno-hemijskim faktorima (temperaturi: minus pet do 60 stepeni Celzijusa, sadržaju vode u namirnici: 13 posto i više, koncentraciji gasova u atmosferi i sastavu namirnice i dr.).
Izvori
Tagovi
Autor