Mladi ratar iz banatskog sela Aleksandrovo, Vladimir Medić, čvrsto vjeruje da je za odlične prinose, ali i visok kvalitet njegovog zemljišta, zaslužan savremeni biološki tretman. O čemu je riječ?
Na teškoj, ritskoj crnici u Banatu u Srbiji, gdje je procenat humusa i ispod dva posto, rataru Vladimiru Mediću iz Aleksandrova kod Nove Crnje pošlo je za rukom da na svojim parcelama taj procenat poveća čak i do pet posto. Na 100 hektara uzgaja pšenicu, kukuruz, soju i suncokret, a uprkos sušnim godinama i sve težim uslovima proizvodnje, zadovoljan je, kaže, kako prinosima, tako i stanjem zemljišta. Čvrsto vjeruje da je za to zaslužan savremeni biološki tretman, pa nam je pojasnio o čemu je riječ.
"Za razliku od zemljišta u Bačkoj koje se lakše obrađuje, kod nas u Banatu preovlađuje teško zemljište, uglavnom četvrte klase, ali uspijevamo nekako da se izborimo i ostvarimo dobre rezultate. Usjev soje je prošle godine bio naviše pogođen sušom, ali imali smo prinos od oko 2,5 tona po hektaru, iako smo slabo navodnjavali", počinje priču naš domaćin, dodajući da su i prinosi ostalih kultura bili solidni.
"Prinos kukuruza je protekle godine bio u prosjeku 8,5 t/ha, pšenice 7 t/ha, a suncokreta 3,5 t/ha. Znamo svi koliko je bila teška proizvodna godina, tako da smo zadovoljni."
Jesenas je pšenicu zasijao na 40 hektara, a od jarih usjeva, kukuruz, soja i suncokret su na ostalih 60 hektara.
"Obavljeno je sve, međuredna kultivacija, suzbijanje korova, prskanje. Pšenica je u fazi cvjetanja i formiranja zrna, a i ostali usjevi dobro izgledaju. Očekujemo bolje prinose nego prošle godine", kaže Medić.
Ovaj dvadesetčetverogodišnji ratar, uz brigu o svojoj zemlji, obavlja i odgovoran posao agronoma u jednoj firmi u Kikindi. Također, ostalo mu još svega nekoliko ispita na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, na smjeru ratarstvo i povrtlarstvo. Priča nam da je bavljenje poljoprivredom tradicija u njegovoj porodici.
"Još se moj čukundjeda bavio ratarstvom, kada se doselio ovdje nakon Prvog svjetskog rata. Nastavio je pradjed, djeda, pa otac. Sada, uz pomoć oca, brat Miloš i ja uglavnom sve radimo."
Kako nam priča, zemljište se troši i važno je ulagati u njega kako bi nam uzvratilo na pravi način. Zato, kaže, njegova porodica itekako ulaže resurse, znanje i iskustvo u parcele koje obrađuju.
"Svake treće godine radimo osnovnu agrohemijsku analizu, a N-min metodu svake godine u proljeće. Važno nam je da znamo šta se nalazi u zemlji, kako bismo tačno znali šta je od hraniva potrebno dodati."
A kako nam pojašnjava, već punu deceniju na svim parcelama primjenjuju kompletnu BTZ tehnologiju kompanije Biofor system doo.
"Od tretmana sjemena, prihrane svih usjeva i na kraju tretiranja žetvenih ostataka, primjenjujemo njihova mikrobiološka đubriva. Otac je još prije deset godina počeo da ih koristi na manjim parcelama i nakon određenih ogleda i rezultata uvidio je da imaju efekta. Danas na cjelokupnim površinama koristimo sve Biofor preparate", priča nam ovaj mladi proizvođač.
Kako nam pojašnjava, pomoću njih postiže kako stimulativno djelovanje na usjeve, tako i uspostavljanje održivog sistema i čuvanje plodnosti zemljišta. BTZ tehnologija zapravo predstavlja kontinuirano djelovanje odabranih zemljišnih mikroorganizama sadržanih u mikrobiološkim đubrivima. Takozvani 3E koncept objedinjuje ekonomičnost i efikasnost, uz poštovanje ekoloških načela koji su osnova održive poljoprivredne proizvodnje.
"Drastično smo smanjili upotrebu mineralnih đubriva u posljednjih nekoliko godina. Stajnjak primjenjujemo samo na parcelama gdje navodnjavamo, jer se ta zemlja intenzivnije koristi."
Pojašnjava nam kako kod njih na imanju izgleda proizvodni proces i na koji način primjenjuju ova mikrobiološka đubriva.
"Sve počinje od tretmana sjemena prije sjetve, a u tu svrhu za sve kulture koje gajimo koristimo BioGnezdo. Taj tretman pospješuje klijavost i ukorjenjivanje i daje sjemenu dodatnu energiju", kaže on, prisjećajući se slučaja od prošle godine kada su jednu vreću sjemena suncokreta u brzini zaboravili da tretiraju prije sjetve.
"Kada smo otišli da obiđemo usjev, dio suncokreta je bio nižeg porasta, slabije razvijen. Uplašili smo se, a onda smo se sjetili da to sjeme nismo tretirali BioGnezdom koje je značajno u samom početku, jer daje mladoj biljci snagu za dobar početni rast."
Prilikom tretmana sjemena soje koriste i tečni inokulant Biofor Soya Liquid.
"Taj tretman pomaže razvoj kvržišnih bakterija koje pospješuju azotofiksaciju, ali i snabdijeva biljku kalijumom iz zemljišta."
Kako dalje objašnjava, prije samog nicanja primjenjuju Biofor Active koji se koristi u herbicidnom tretmanu. Biološki NPK koji pomaže vezivanje azota iz vazduha, aktivira fosfor i kalijum iz zemljišta i prevodi ih u forme koje biljka direktno usvaja. U slučaju kada se primjenjuju herbicidi, to može da dovede do dodatne fitotoksije, odnosno da biljka stoji. Odlično je rješenje u herbicidnim tretmanima soje i suncokreta, kultura koje najviše pokazuju djelovanje herbicidnog stresa. Tu je preporuka Biofor Active - dvije litre po hektaru. Također, stimuliše razvoj korijena, a može da se miješa sa svim pesticidima i totalnim herbicidima.
"Primjenjujemo i Nitrogenius koji podstiče usvajanje azota u količini 40-80 kg/ha, u zavisnosti od kondicije usjeva i vremenskih uslova."
Njegov dodatan efekat je što pospješuje efikasnost fungicida. Osim u ratarstvu, može se koristiti u u povrtlarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu.
"U posljednjem fungicidnom tretmanu koristimo preparat BioEho koji pomaže oporavak biljke poslije stresa, ali i stimuliše nalivanje zrna", kaže naš domaćin.
BioEho je mikrobiološki preparat, biostimulator koji sadrži aminokiseline, giberline, i biljne hormone rasta - auksine. Primjenjuje se, na primjer, u tretmanu pšenice protiv fuzarioze klasa, odnosno u drugom fungicidnom tretmanu, djeluje na klas i na samo zrno.
Medić dodaje da primjenjuju i preparat BioP koji omogućava mobilizaciju fosfora. Također, snabdijeva biljku kalcijumom i mikroelementima iz zemljišta.
Nakon skidanja usjeva, Medići primjenjuju BioPlug koji potpomaže razgradnju žetvenih ostataka i izgradnju humusa.
"Zahvaljujući tom tretmanu, zemljište u proljeće se brže grije, ali i bolje zadržava vlagu. Lakše se obrađuje", ističe ovaj proizvođač.
Svi Biofor proizvodi imaju EKOCERT certifikat i kao takvi mogu se primjenjivati i u organskoj proizvodnji. Medić je uvjeren da je upravo zahvaljujući njima poboljšao i sam kvalitet zemljišta.
"Kod nas u Banatu je procenat humusa oko dva do tri posto. Na mojim površinama je u prosjeku oko četiri posto, a ima parcela na kojima je čak i pet posto. Iskreno vjerujem da je sve ovo što mi radimo i primjenjujemo uticalo da bude tako."
Saznajte kako ojačati korijen biljke i prihraniti je nutrijentima
On ističe da nijedan uspjeh nije moguć "preko noći", ali da su oni rezultate vidjeli već i nakon prve godine.
"Potrebna je intenzivna aplikacija i rezultati su iz godine u godinu sve bolji. U svakom trenutku imamo podršku agronoma iz Biofora koji je zadužen za naš region, to je gospodin Živa Mirkov, koji je uvijek tu za sva pitanja i nedoumice. Organizuju redovno i edukacije proizvođača, što nam svakako mnogo znači", zaključuje naš domaćin.
Tagovi
Autorica
Partner
Banatska 13,
11080 Beograd Zemun,
Srbija
tel: +387 65 605 097,
e-mail: office@biofor.rs
web: http://www.biofor.rs