Kako je kukuruz osnovna i najraširenija kultura u proljetnoj sjetvi, zatražili smo savjet stručnjaka, imajući u vidu činjenicu kako sličan pristup treba imati i kod drugih kultura poput soje ili suncokreta.
Sredina je marta i na poljima vrvi. Poljoprivredni proizvođači aktivirali su se na poslovima zaštite od korova, štetočina i bolesti te prihrani ozimih usjeva (pšenice, ječma, uljane repice). A to je ujedno bio i signal da porazgovaramo sa stručnjacima iz sektora ratarstva, koji su i ovaj put nesebično podijelili svoje savjete.
Već na početku našeg razgovora, diplomirani inženjer poljoprivrede, Momir Sušić, savjetnik KWS-a i menadžer prodaje Megamarket Kompani d.o.o., napominje da bi svi oni koji nisu do sada zatvorili zimsku brazdu trebali to učiniti u najkraćem roku kako bi konzervisali vlagu i osigurali finu mrvičastu strukturu u površinskom sloju zemljišta čime će sačuvati vlagu u sjetvenoj zoni i osigurati finu mrvičastu strukturu zemljišta, koja će pokriti sjeme u sjetvi.
Kako je kukuruz osnovna i najraširenija kultura u proljetnoj sjetvi, zatražili smo preciznije preporuke, imajući u vidu činjenicu kako sličan pristup treba imati i kod drugih kultura poput soje ili suncokreta.
"Sjetvu uobičajeno započinjemo kultivarima s najdužom vegetacijom, no svakako treba imati u vidu činjenicu kako postoje hibridi koji su značajno tolerantniji na niže temperature vazduha i zemljišta i za koje to neće biti faktor koji će značajno uticati na fazu klijanja i nicanja usjeva", ističe Sušić. Preporučuje hibride KWS Donjuan i KWS Advisio koji, kako navodi, pokazuju odlične osobine u tom kontekstu i omogućavaju proizvođaču sjetvu u najranijim rokovima dok su temperature zemljišta i vazduha možda na granici prihvatljivoga ili čak nešto niže od toga.
U ranijim rokovima sjetve uobičajeno započinjemo i sjetvu silažnih hibrida kako bismo omogućili pripremu silaže cijele biljke kukuruza u periodu kada nismo opterećeni drugim poslovima i prije nego krene žetva kukuruza za zrno, ali i ostalih kultura.
"Ovdje treba imati u vidu činjenicu kako su hibridi kasnijih grupa dozrijevanja uvijek nešto osjetljiviji na uslove u proizvodnji, te stoga ne treba niti forsirati pretjerano rane rokove sjetve naročito hibride poput KWS Lukasa koji ipak voli više temperature zemljišta kako bi optimalno prošao fazu klijanja i nicanja", napominje ovaj stručnjak.
Što se tiče gustoće i dubine sjetve, njih treba prilagoditi prije svega tipu zemljišta i proizvodnom potencijalu parcele. Kako pojašnjava naš sagovornik, u praksi to znači kako ćemo na parcelama s visokim proizvodnim potencijalom koristiti nešto veću gustinu biljaka, dok ćemo na onim prosječnim ili siromašnijim zemljištima prilagoditi gustinu i redukovati po potrebi.
"Također, hibride poput Mikada ne treba forsirati u visoke i guste sklopove, a naročito na siromašnim i laganim zemljištima, gdje iste najčešće treba redukovati za 10-15 posto", dodaje Sušić i kaže kako dubinu sjetve treba podesiti prvenstveno zavisno o tipu zemljišta i dubini predsjetvene pripreme površine. Na težim zemljištima s dosta gline uobičajeno praktikujemo nešto manje dubine sjetve i to uglavnom 4-5 cm, dok kod lakših zemljišta sjeme polažemo nešto dublje i to obično na 6-8 cm.
Imajući u vidu ishranu biljaka, kaže nam se kako nada da su poljoprivredni proizvođači aplicirali minimalno 2/3 od ukupno planiranih P i K đubriva prije osnovne obrade i tako osigurali glavninu zaliha hraniva u dubljim slojevima zemljišta.
"Preostale količine P i K đubriva, ako planirate primijeniti u proljetnoj fazi je preporučljivo dodati u sjetvi. Ishranu N đubrivima isplanirati zavisno o namjeni hibrida, tipu zemljišta i fenofazi usjeva prema iskustvu i potrebama usjeva zavisno o planiranim proizvodnim potencijalima parcele", navodi ovaj inženjer poljoprivrede.
Zaštitu usjeva od korova, kako kaže, treba prilagoditi vremenskim prilikama i strukturi korovske populacije na temelju vlastitog višegodišnjeg iskustva. Apelira proizvođačima koji koriste herbicide nakon nicanja usjeva da iste primjene prema preporuci proizvođača, ali svakako najkasnije u fazi 5 razvijenih listova kako bi izbjegli negativan uticaj herbicida na kultiviranu biljku.
Tagovi
Autorica
Partner
Vukovarska 31,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 628 628,
e-mail: info@kws.hr
web: https://www.kws.ba