Kraj žetve: Ratare iznenadili prinosi, a Stevu i smrdibube u zrnu

Žetva strnih žita na području Posavine i Semberije u većini polja je završena. Iako je proljeće obilježio dugotrajan kišni period koji je mnogim ratarima otežao, pa čak i onemogućio provođenje svih planiranih agrotehničkih mjera, rezultati su iznad očekivanja.

Dio proizvođača pojedine mjere nije uspio završiti, a neki su ih u potpunosti izostavili. Ipak, prinosi su na mnogim parcelama izuzetno dobri, što je pozitivno iznenadilo i same proizvođače.

Zavisno od lokaliteta prinos se kreće od 400 kg do 11 t po hektaru. Ratari su uglavnom zadovoljni i kvalitetom zrna, a i njihovim prinosom, ali ne i otkupnom cijenom koja se kreće od 0,34 do 0,40 KM/kg.

Primjese korova i prisustvo smrdibuba

Tamo gdje su herbicidni tretmani preskočeni ili nisu odrađeni u potpunosti, zrno sadrži primjese sjemena korovskih biljaka, a gdje je izostavljen i insekticidni tretman pojedini ratari imaju problem sa prisutnošću smrdibube u zrnoj masi. Takvo sjeme gubi na kvalitetu ili gotovo da je neupotrebljivo i ratari će morati naći način da ga očiste, prosiju ili slično.

Takav slučaj imao je poljoprivrednik Stevo Petrić i to na nekoliko parcela manje površine.

"Kad sam ovršio ječam imao sam šta da vidim, veliko prisustvo smrdibuba, znao sam da za takvu robu niti mogu dobru cijenu dobiti, a i onako su niske, a niti davati stoci. Morao sam da se snalazim, ječam sam skladištio u objekat, a nakon toga istretirao K-obiolom. Kasnije ću da ga presijavam kako budem davao stoci po potrebi. Sreća da se to desilo na par manjih parcela ne na čitavoj zasijanoj površini", rekao je Stevo za Agroklub.

K-obiol EC 25 je sredstvo koje ratari inače koriste prije skladištenja zrne mase tretirajući prazno skladište preventivno, a i kad se štetočine pojave. Riječ je o insekticidu za suzbijanje skladišnih štetočina (žižak, mali i veliki brašnar, žitni moljac, surinamski brašnar i dr.) na uskladištenim žitaricama, a primjenjuje se i u praznim skladištima poljoprivrednih proizvoda.

U pojedinim dijelovima RS ratari su osim prinosom i kvalitetom zadovoljni i otkupnom cijenom koja se kreće od 0,39 do 0,42 KM/kg, ali radi se o hljebnim sortama pšenice, sortama poboljšivačima. To je prihvatljiva cijena s kojom bi i svi ostali bili zadovoljni, ali razumljivo je da zrna masa koja je lošijeg kvaliteta i namijenjena samo za stočnu ishranu ima nižu otkupnu cijenu.

Marko odustao od pšenice

Marko Popović iz Krepšića kod Brčkog prošle jeseni je posijao ječam na 5 ha površine, imao je različite prinose na pojedinim parcelama, a prosjek je oko 800 kg/ha. On je, kako kaže, prezadovoljan, sjeme je čisto bez ikakvih primjesa, a tome se nije nadao nakon uzastopno lošeg vremena.

S obzirom na to da se bavi svinjogojstvom sav rod će ostaviti za svoje potrebe, ako šta pretekne čekaće bolju cijenu otkupa.

"Posljednjih godina odustao sam od sjetve pšenice, zbog konstantno loše otkupne cijene. Uglavnom rotiram sljedeće kulture: soju, kukuruz, ječam, tritikale, rjeđe i uljanu repicu zbog plodoreda", kaže nam Popović.

Plodoredom uspijeva redukovati pojedine agrotehničke mjere i umanjiti količinu đubriva.

"Ove godine nisam imao potrebe za herbicidnim tretmanom u pojedinim parcelama ječma, a gdje je predkultura bila soja. Takođe u tim parcelama sam imao manju potrebu za ishranom kulture", dodaje mladi poljoprivrednik.

Prnjavorski farmeri završili žetvu: Ozbiljni proizvođači prosjek gledaju kroz pet godina

U jesen će povećati površine pod ječmom.

Pojedini ratari, u nedostatku vremena, jer obavljaju uslužno radnje i drugim proizvođačima koji nemaju svu potrebnu mehanizaciju, nisu još ovršili tritikale na 70 duluma kakav je slučaj kod Mirka Ristića, ali se nadaju da će to odraditi u naredna dva do tri dana.

"Ma tritikalu ne može ništa ni led", kaže Mirko u šali. Ali s obzirom na to da današnji grad više nije sitan kao nekada, već nerijetko doseže veličinu teniske loptice – šale brzo prestaju.