U Mađarskoj nije ništa bolje nego kod nas. Muče ih isti problemi uz problem nedostatka skladišnog prostora
Cijene pšenice na pariškoj berzi jučer su porasle na 253.75€/t, no ovo mjesto trgovanja ne prate i cijene domaćih otkupljivača. One su i dalje puno niže, kako kod nas, tako i u Hrvatskoj i Srbiji.
No, slična je situacija i u Mađarskoj gdje su one početkom jula iznosile 66.000 forinti po toni, odnosno 174,50€/t, pisao je Agroinform.
Kako vrijeme odmiče, cijena pada. Tako na forumu ovog portala saznajemo da se otkupljuju i za 162€/t, a jedan mađarski ratar kaže da im se nudi tek pola cijene od onih na berzama.
"Trgovci su se zatvorili do tog nivoa da sada nije pitanje ko će preuzeti od nas i koliko, nego hoće li uopće preuzeti", izjavio je za Agroinform.
Ondje žetva još uvijek traje, a u zapadnoj pokrajini Zala, koja graniči s Međimurjem u Hrvatskoj, prosječan prinos je 5,6 tona po hektaru. No, ima područja gdje je bilo tek 2-3 t/ha.
I oni su se suočili s vremenskim neprilikama. Procjene su proljetos bile dobre, ali nakon toplotnog vala puno je pšenice prisilno dozrelo. Zbog štete od olujnog vremena dio uroda nije ni mogao biti požnjeven, a nevrijeme je nekoliko puta prekidalo žetvu.
Žetva 2023: Niska otkupna cijena je posljednji udarac - tko preživi, pričat će
Pored toga, ondje je puno zaliha ukrajinskih žitarica što predstavlja problem jer nema dovoljno mjesta za skladištenje ovogodišnjih, domaćih.
Stoga je Mađarska, uz Bugarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku zatražila od EU produženje zabrane uvoza ukrajinskih žitarica nakon 15. septembra kako bi se izbjegli veliki poremećaji na tržištu
Tagovi
Autorica
Gajenje otpornih hibrida najvažnija mjera zaštite od plamenjače suncokreta
Uši na klasovima pšenice - je li tretman opravdan?
Minić: Cijena pšenice između 30 i 32 feninga, prijetnje ne pomažu
Zašto su mlade biljke soje i suncokreta svjetlije zelene boje, a kukuruz negdje i ljubičast?
Miljan Erbez
prije 1 godinu
Pšenica iz uvoza je teško poremetila i stanje u BiH. Našim oljoprivrednicima se obračunavaju mizerne cijene za pšenicu. To se moglo riješiti, da Savjet Ministara BiH radi svoj posao i da je kao i vlade PL, HU, RO i CZ zaštitila tržište. A terbali su po zakonu to da urade automatski. Na žalost, Tužilaštvo Bosne i hercegovine se po hiljaditi put pokazalo kao bezvezan organ i nije preduzelo mjere protiv onih koji svjesno uništavaju domaću poljoprivredu.