Kokotac je kao vrsta dosta rasprostranjen u prirodi. Uspijeva skoro nasvim tipovima tla i klime. Najviše je rasprostranjen na prirodnim degradiranim travnjacima, pored puteva, željezničkih pruga, nasipima te na planinskim proplancima.
Kokotac u prosjeku sadrži 17 % sirovihproteina, 13 % probavljivih sirovih proteina, 3 % masti, 30 % sirove vlaknine, 42 % NET-a i 8 % pepela. Sadrži dosta karotina, masti, fosfora i kalcija te se smatra vrlo hranjivom biljnom vrstom. Nedostatak ove vrste je što sadrži gorke i mirisne tvari osobito kada se nalazi u suhom stanju, što uzrokuje da ga domaće životinje odbijaju pri ishrani.
Kokotac je vrlo medonosna biljka, a med ima izvanrednu kakvoću i aromu. Kokotac se smatra izuzetno korisnom biljnom vrstom za popravljanje nepovoljnih osobina tla, odnosno njegove plodnosti.
Po 1 ha može ostaviti u tlu 13,3 t/ ha mase korijena u obliku organske tvari koja popravlja fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. U prosjeku ostavlja 185 kg/ha fiksiranog dušika u tlu pomoću bakterija Rhizobium meliloti koja se odlično razvija na korijenu kokotca i pod vrlo skromnim uvjetima plodnosti tla. Zbog ovog kokotac predstavlja jedjednu od najpogodnijih mahunarki za zaoravanje, odnosno zelenu gnojidbu, radi čega se u SAD-u tzv. kukuruznom pojasu (“Corn Belt”) skoro redovito zaorava te se na taj način tlo osvježava organskom tvari te popravljaju njegove karakteristike.
Od svih višegodišnjih mahunarki kokotac najbolje podnosi mrazeve, kao i sušu. Kao vrsta traži dosta svjetla jer zasjenu ne podnosi te nije pogodan za uzgajanje u voćnjacima kao zaštitni
usjev. Dobro uspijeva na svim tipovima tla, a alkalna tla bolje podnosi od drugih mahunarki i to do pH 9, a može se uzgajati i na kiselim tlima do pH 4. Na izrazito kiselim tlima daje veću količinu
organske tvari od drugih biljnih vrsta te je najpogodniji za zelenu gnojidbu.
Kokotac u cvatnji
Osnovna obrada tla i priprema za sjetvu vrlo su slične kao kod lucerne i ostalih djetelina. Izuzetno dobro reagira na mineralna gnojiva, osobito fosforna i kalijeva. Obično se dodaje 60-80 kg/ ha P2O5 i 80-100 kg/ha kalija, a posebno dobro reagira na gnojidbu kalcijem.
Sjetva kokotca se obavlja ranije u proljeće, a može se posijati i u kasno ljeto.
Za proizvodnju zelene krme ili za zelenu gnojidbu sije se na 16-18 cm. Za sjetvu treba 16-18 kg sjemena. Dubina sjetve je vrlo važna jer ova vrsta traži plitku sjetvu, a najbolje ju je posijati na 1 cm. Poslije sjetve je obavezna mjera valjanje. Kokotac se može uzgajati u smjesi s francuskim ljuljem, klupčastom oštricom, talijanskim ljuljem, a naročito sa stoklasom bezosatom.
Na alkalnim tlima, često s grubom strukturom, vrlo velik problem je pripremiti tlo za sjetvu. Ova tla istovremeno imaju vrlo nepovoljne uvjete za rast i rad bakterija Rhizobium meliloti na korijenu kokotca. Kokotac se može koristiti za zelenu krmu, sijeno, ispašu i silažu. Najmanje se koristi za sijeno zbog sušenja jake i sočne stabljike, jer dok se ova osuši, list se prosuši i otpadne. U SAD-u rade dehidraciju kokotca u krmno brašno. Korištenje kokotca u prvoj godini treba svesti na minimum, radi jačanja biljaka, a osobito korijena kako bi sljedeće godine dao zadovoljavajući prinos suhe tvari. Ispaša u prvoj godini može biti uz kraće zadržavanje stoke na ispaši mladog usjeva, a najviše 3-4 dana. Ne smije se kasniti s korištenjem kokotca jer ogrubi, a naročito kada počne cvjetati pa ga stoka tada vrlo slabo jede.
U odnosu na lucernu kod kokotca se rjeđe javljaju nadimi kod stoke. Iskorištavanje kokotca se može obavljati naizmjence, prvi otkos ispašom, drugi košnjom za sijeno ili zelenu masu, a treći ponovo ispašom. Dobro spravljeno sijeno kokotca je vrlo slično po svom sastavu lucerne, a osim toga ima prijatan miris koji pobuđuje apetit kod preživača. Silaža spravljena od kokotca je vrlo kvalitetna, stoka je rado jede, također ima prijatan miris i sadrži dosta šećera i vitamina. Silaža se može raditi zajedno s kukuruzom, krmnim sirkom, sudanskom travom, krmnim keljom te travama. Prinosi sijena se kreću u prvoj godini od 3 do 4 t/ha, a u drugoj godini korištenja 12 t/ha sijena, odnosno 50- 60 t/ha zelene mase.
Autor: Dr. sc. D. Uher
Izvori
Tagovi
Partner
Zagreb,
Hrvatska
tel: 01/3843-555,
e-mail: prodaja@gospodarski-list.hr
web: http://www.gospodarski-list.hr/