Još je ima tamo gdje se ne koristi deklarisano sjeme, a zaštita sjemena, naročito druge reprodukcije, izostaje ili je neadekvatna.
Žetva pšenice za ovu godinu privedena je kraju i već sada ratari počinju da razmišljaju o novoj sjetvi, izboru sjemena i suzbijanju potencijalnih bolesti koje napadaju usjeve. Jedna od najopasnijih svakako je glavnica pšenice zbog koje prinos može postati neupotrebljiv. Izbor deklarisanog sjemenskog materija i kontrola sjemena, metode su kojima se ova bolest može spriječiti.
Glavnica pšenice, odnosno tvrda ili smrdljiva snet, bila je do nedavno najrasprostranjenija od svih kod nas i u svijetu. Zahvaljujući dezinfekciji sjemena fungicidima bolest je ograničena na krajeve sa zaostalom proizvodnjom u nerazvijenim područjima, gdje može uništiti i do 80 posto roda.
Još je ima tamo gdje se ne koristi deklarisano sjeme, a zaštita sjemena, naročito druge reprodukcije, izostaje ili je neadekvatna. Osim gubitaka u prinosima pšenice, ovo gljivično oboljenje utiče i na vrijednost zdravih zrna. Brašno od pšenice koja je sadržavala glavničava zrna je neugodnog mirisa i može dovesti do trovanja kod ljudi i gajenih životinja.
Znaci zaraze mogu se uočiti nakon cvjetanja, pa sve do zrenja. Dok je usjev još zelen zaražene biljke, naročito klasovi, imaju plavkastu nijansu. U vrijeme zrenja zaraženi klasovi su nakostrešeni i mogu se zapaziti tamnija zrna koja su okruglasta. Pod pritiskom pucaju i oslobađaju crnu prašnjavu masu, od crnih spora neprijatnog mirisa. Ovo je i pouzdan znak za ovu vrstu bolesti pšenice. Obično su sva zrna u klasu zaražena, a klasovi uspravni.
Zašto je deklarirano sjeme pšenice najsigurniji izbor za sjetvu?
Prouzrokovači bolesti su paraziti Tilletia tritici i Tilletia levis. U vrijeme vršidbe glavničava zrna mogu da se raspuknu, a oslobođene spore da se nađu na zdravim zrnima pšenice, koje klijaju istovremeno sa klijanjem sjemena. Gljiva se smjesti ispod vegetacionog vrha i ne oštećuje biljku do pred klasanje - kada prodire u klasiće i ulazi u sjeme.
Čišćenje sjemenske pšenice od glavničavih zrna, a potom pravilna dezinfekcija sjemena pred sjetvu, predstavlja pouzdanu mjeru zaštite od prouzrokovača glavnice pšenice. Neophodna je dezinfekcija sjemena koju možete izvršiti sistemičnim fungicidima - tebukonazol 50 ml na 100 kg sjemena uz dodatak 700 ml vode, protikonazol + tebukonazol).
Osim pšenice, napada i raž i trave (rod Agropirum i Lolium).
Takođe, reporučuje se ne samo zdravstvena kontrola sjemenskih usjeva, već i kontrola zdravstvenog stanja sjemena metodom "ispiranja" centrifugiranjem. Takvom kontrolom dobila bi se tačna informacija o potrebi tretiranja sjemena fungicidima u cilju suzbijanja glavnice pšenice.
Tagovi
Autor