Kako pravilno uzeti uzorak zemljišta za agrokemijsku analizu?

Da bi rezultat analize zemljišta bio što precizniji i tačniji, uzorak mora biti reprezentativan. Da bi bio što točniji, mora ga sakupiti kompetentna (stručna) osoba. Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Suzana Nešković prosječan uzorak se formira od više pojedinačnih uzoraka, uzetih na terenu. Ona napominje da je broj pojedinačnih uzoraka različit i zavisi o homogenosti terena, to jest zemljišta. U prosjeku, uzorak predstavlja površinu od oko 2 hektara.

Dva rasporeda uzimanja pojedinačnih uzoraka

Nešković naglašava da što je veći broj pojedinačnih uzoraka, utoliko je i bolji kvalitet odnosno reprezentativnost uzorka. Mjesta sa kojih se uzimaju pojedinačni uzorci trebaju biti ravnomjerno raspoređena po čitavoj parceli. Obično se koriste dva rasporeda mjesta na parceli za uzimanje pojedinačnih uzoraka:

1. šahovski (bolji - mjesta su ravnomjernije raspoređena)
2. dijagonalni

Dubina uzimanja uzorka zavisi o kulturi koja se uzgaja

Kada je riječ o dubini uzimanja uzoraka, ona se razlikuje zavisno o uzgajanoj kulturi, a ona iznosi:

• za oranice (ratarske i povrtarske kulture): 0-30 centimetara
• za livade i pašnjake: 0-10 centimetara
• za voćnjake i vinograde: 0-30 cm i 30-60 cm

Postupak uzimanja uzorka za analizu zemljišta

Kad smo rupu iskopali ašovom, onda se vertikalno odvaja dio zemlje debljine oko tri centimetra, izvadimo ašov sa zemljom, položimo ga na zemlju, a potom nožem odvajamo lijevu i desnu stranu uzorka. Ostavljamo središnji dio širine oko pet centimetara. Taj dio predstavlja jedan pojedinačni uzorak. Više prosječnih uzoraka se stavlja u posudu, miješa se i od cjelokupne količine odvaja se od 0,5 do jednog kilograma zemljišta koje čini prosječan uzorak.