Kako odraditi ranoproljetnu njegu livada i pašnjaka?

Pošto se radi o travama i kombinaciji trava i leptirnjača (leguminoza), poduzimaju se mjere na livadama i pašnjacima, gdje treba obaviti prihranu, drljanje i izuzetno valjanje. Livade i pašnjake treba đubriti nakon topljenja snijega, djelimičnog prosušivanja zemljišta ili sa porastom temperatura u ranoproljetnom periodu ili na početku kretanja vegetacije.

Azotna đubriva najbolje je primijeniti na livadama i pašnjacima na samom početku vegetacije, jer je u to vrijeme zemljište još uvijek dobro snabdjeveno vlagom, a proljetne padavine unose i jednolično raspoređuju azot u područje korijenovog sistema trava.

Važno je vrijeme đubrenja azotom

Vrijeme đubrenja azotom (N) je veoma važno. Što je đubrenje kasnije u odnosu na početak vegetacije, to će se slabije azot iskoristiti. Zato, livadama i pašnjacima dodajemo azot 40 do 50 kg po hektaru u periodu februar - mart.

Kalijum i fosfor se daju travnjacima (livadama i pašnjacima) u količini po 80 do 100 kg po hektaru kod redovnog đubrenja, a može se dati travnjacima u jesen, ali ukoliko je izostala jesenja primjena daju se na početku kretanja vegetacije ili u rano proljeće.

Gnojidba travnjaka azotom - koliko za dva, a koliko za tri otkosa?

Ovim đubrenjem na početku vegetacije ili ranoproljetnim đubrenjem se potrebe livada i pašnjaka za NPK podmiruju đubrenjem sa 300 - 400 kg/ha NPK 10 : 30 : 20, 7 : 20 : 30, još bolje 8 : 26 : 26 i 100 - 150 kg/ha KAN-a (nitromonkala).

Korist drljanja

Drljanje je neizostavna agrotehnička mjera na travnjaku kojom se provjetrava površinski sloj zemljišta livada i pašnjaka, čime dodata đubriva prodiru u zemljište lakše, brže i ravnomjernije, povećava se bokorenje trava, sprječava razvoj plijesni i mahovina. Drljanjem se poravnjavaju krtičnjaci, mravinjaci, ostaci balege, te ostale neravnine i podstiče regeneracija dobrih vrsta trava i leguminoza.

Drljanje treba obaviti lakšim drljačama, a ne teškim sa dužim i oštrim zupcima (klinovima), jer bi oni počupali biljke, posebno trave sa plitkim korijenovim sistemom. Međutim, drljanje ne valja obavljati po vlažnom i posebno suhom zemljištu. Inače, optimalna brzina drljanja klinastom drljačom je 8 do 10 km na sat.

Na mladim jednogodišnjim travnjacima, ako je došlo do podizanja korjenova sa "krunicama" (busenja) trava zbog zamrzavanja i odmrzavanja zemljišta, potrebno je obaviti valjanje da bi se ponovo uspostavio prisniji kontakt korijenovog sistema i zemljišta, odnosno ako se desilo da su mlade biljke u zimskom periodu, zbog golomrazica, izvučene.

Inače, valjanje travnjaka može biti i štetno na teškim, zbijenim i vlažnim zemljištima, pa se za njih uopšte ne preporučuje. Brzina rada valjka je 5 do 6 km na sat.