Poslije nicanja biljaka i pojave širokolisnih i uskolisnih korova, neophodna je takozvana - korektivna zaštita.
Kukuruz se kod nas svake godine gaji na izvjesnim površinama. Korovi u usjevu su velika konkurencija gajenoj biljci. Oni onemogućavaju da se žitarice normalno razvijaju - od sjetve pa do berbe. Kukuruzu je za razvoj neophodno dosta svjetlosti i toplote zbog čega se i gaji kao širokoredi usjev, a taj međuprostor pogoduje rastu i razviću raznih korova, naročito u početnoj fazi razvoja, kada treba sprječiti konkurenciju korovskih biljaka.
U usjevu kukuruza najveću rasprostranjenost i zastupljenost imaju širokolisne korovske vrste; običan štir, pepeljuga, divlji ladolež, palamida, poponac, a sve više se šire i one invazivne kao što su ambrozija, čičak, lipica, kao i korovske trave: divlji sirak iz sjemena i rizoma, pirevina, veliki muhar, sivi i zeleni muhar.
Suzbijanje korova obavlja se nakon sjetve, a prije nicanja tretiranjem zemljišnih herbicida, kao i nakon nicanja kukuruza, kao korektivna mjera. Za herbicide koji se upotrebljavaju poslije sjetve, a prije nicanja neophodna je dobra priprema sjetvenih površina i dovoljna količina kiše, koja bi trebalo da padne u prvih sedam dana po tretiranju.
Proizvođači se uglavnom opredjeljuju za ovaj termin zaštite jer su herbicidi za tu namjenu jeftiniji u odnosu na korektivne herbicide poslije nicanja. Preporuka je da se za prskanje upotrebljavaju preparati na bazi acetohlora, C-metalhlora, pendimetalina, izoksaflutola.
Zaštita kukuruza poslije nicanja usjeva i korova, smatra se rezervom u slučaju da ne uspije tretiranje poslije sjetve, a prije nicanja kukuruza. Međutim, suzbijanje korova poslije nicanja kukuruza ima prednosti u odnosu na tretiranja prije nicanja jer se ciljano suzbijaju najzastupljeniji korovi.
Takođe, treba znati da su herbicidi iz ove grupe skuplji, a vremenski uslovi nepovoljniji kada treba štititi usjev od izniklih korova.
U posljednje vrijeme, poslije otkrića sulfonilurea herbicida, sve više se primjenjuju herbicidi za prskanja poslije nicanja korova i kukuruza. Dugogodišnjom upotrebom zemljišnih herbicida potiskivani su širokolisni korovi, a u isto vrijeme travnati (sirak, pirevina) pa zatim i višegodišnji širokolisni korovi (palamida, gorušica) dobili su više prostora. Pojavili su se i neki novi poput abutilona, ambrozije, čička.
"Prilikom prskanja poslije nicanja, fenofaza razvoja biljke i broj listova kukuruza određuju koji će se herbicid primjeniti u zaštiti. Za suzbijanje širokolisnih korova preparati na bazi 2,4 D primjenjuju se najkasnije do pet listova kukuruza, a preparati na bazi dikambe i dikambe + bentazon koriste se do šest listova kukuruza", savjetuje Dragana Veljković, diplomirani inženjer zaštite bilja i dodaje da ukoliko se ova žitarica nalazi u fazi preko šest listova, treba primjeniti herbicide na bazi tembotriona i izoksadifen-etila.
"Za suzbijanje uskolisnih korova do šest listova kukuruza upotrebljavaju se preparati na bazi foramsulfurona, izoksadifen-etila i nikosulfurona i to u kasnijim fazama razvoja kukuruza", objašanjava Veljković.
Prilikom obavljanja agrotehničkih mjera u narednom periodu, pridržavajte se uputstava nadležnih institucija za vrijeme zabrane kretanja, a u cilju suzbijanja širenja aktualnog korona virusa.
Tagovi
Autor
Bojan Krunić
prije 5 godina
Acetohlora?? (neko je prespavao poslednih 10 godina) Gdje je terbutilazin, rimsulfuron, mezotrion, fluroksipir, dimetenamid-p itd. Jako loš i amaterski napisan članak o suzbijanju korova u kukuruzu!