Jesu li strna žita spremna za zimu?

Sjetva strnih žita ove godine je najvećim dijelom obavljena u optimalnom roku, odstupanja je bilo znatno manje. Biljke su trenutno u fenofazi tri lista do početka bokorenja (BBCH 13-14), što u najvećoj mjeri zavisi od roka sjetve. Prema ontogenetskom razvoju, biljke su sada u stadijumu jarovizacije, u kojem je temperatura dominantan faktor daljnjeg razvoja.

Kako pojašnjava Iskra Arapović, viši stručnjak za žitarice i povrtlarstvo u PSSRS, upravo je ovaj period važan za formiranje biljke.

"U stadijumu jarovizacije dolazi do formiranja vegetativnih organa, a biljke moraju biti izložene niskim temperaturama kako bi mogle preći u reproduktivno razdoblje", ističe Arapović.

Ujednačeno nicanje

Usjevi su, prema dosadašnjem stanju na terenu, dobro i ujednačeno nikli, što je rezultat kvalitetne pripreme zemljišta i pravilno odabrane dubine sjetve. Uslovi za nicanje bili su povoljni - dovoljno vlage, toplote i kiseonika, tako da je nicanje trajalo između šest i osam dana.

Paralelno s razvojem nadzemnog dijela, intenzivno se razvijao i korijenov sistem, koji je sada dostigao dubinu od 30 do 35 centimetara. Ovo je ujedno i faza u kojoj su strna žita najotpornija na niske temperature.

Šta još pored obrade i đubrenja utiče na korijen pšenice?

Vremenske prilike u oktobru su bile povoljne za sjetvu. Deficit padavina u septembru je značajno popravljen u desetom mjesecu, tako da je nivo vlage za bubrenje sjemena i aktiviranje biohemijskih procesa u sjemenu bio zadovoljavajući. Pored vlage, kako navodi Arapoić, temperature zraka i zemljišta su presudne za kvalitet sjetve. U oktobru su maksimalne dnevne temperature iznosile oko 20°C u nizinama, a oko 15°C u višim krajevima Republike Srpske. Temperature zemljišta u oktobru, mjerene do dubine od 5 cm, su se kretale u rasponu od 10 do 17°C.

"Optimalne temperature za klijanje strnih žita se kreću od 20 do 25°C, tako da uz dovoljnu količinu vlage u sjetvenom sloju, strna žita su imala povoljne uslove za klijanje i nicanje", navodi savjetodavac.

Šta je s biljkma iz ranije i kasnije sjetve?

Sjetva u optimalnim rokovima osigurava da strna žita ulaze u zimu u stadijumu koji omogućava dobro prezimljavanje. Korijenov sistem takvog usjeva je dobro razvijen u dubinu i širinu, što omogućava bolje iskorištavanje hraniva.

"Osim toga, utrošak sjemena po jedinici površine je manji zbog povoljnih uslova za produktivno bokorenje. Kod kasnije sjetve, sjetve izvan optimalnih rokova, norma se sa svakim danom zakašnjenja povećava za 1 posto", navodi Arapović.

Uspješnost kasnije sjetve će svakako zavisiti od vremenskih prilika nakon sjetve, kao i vremenskih prilika u 3. i 4. mjesecu kada strna žita prolaze etape organogeneze bitne za formiranje prinosa.

S druge strane, prema riječima savjetodavca, kod previše rane sjetve biljke razvijaju veliku vegetativnu masu, dolazi do jače diferencijacije konusa rasta, što nepovoljno utiče na njihovu otpornost prema niskim temperaturama i osjetljivost prema bolestima.