Jeruzalemska artičoka - dobra i za ljude i za stoku

Jeruzalemska artičoka (Helianthus tuberosus L.) iz svoje domovine Sjeverne Amerike, početkom XVII. vijeka, prenesena je u Francusku, odakle se kasnije raširila i u ostalim dijelovima Evrope. To je višegodišnja biljna vrsta koja pripada familiji Asteraceae, i po morfološkim osobinama nadzemnog dijela veoma je slična suncokretu, s tim što nerijetko može narasti i do četiri metra visine. Kod nas je poznatija pod skraćenim nazivom čičoka ili topinambur.

Razmnožavanje vegetativnim putem

Osnovni način razmnožavanja je vegetativnim putem, odnosno krtolama. One su nepravilnog oblika, na kojima se nalaze brojna okca, kao i kod krompira, iz kojih će se kasnije razviti nove biljke. U zavisnosti od sorte, pojedinačne biljke jerusalemske artičoke mogu formirati i do 60 krtola, sa prosječnom težinom i do tri kilograma.

Uslovi uspijevanja

Čičoka se uzgaja na širokom temperaturnom pojasu, od 40° do 55° geografske širine. Uspijeva u područijima sa prosječnom količinom padavina od 300 do 1.000 mm, i prosječnim dnevnim temperaturama između 6˚C i 27˚C.

Zemljište

Čičoki odgovaraju svi tipovi zemljišta, a naročito zemljšta koja su pogodna za uzgajanje krompira. Najbolje rezultate daje na pjeskovitim i aluvijalnim tipovima zemljišta. Biljke dobro podnose slana zemljišta i mogu se uzgajati na zamljištima sa pH vrijednošću od 4.5-8. Takođe se odlikuje i dobrom otpornosti na sušu.

Obrada zemljišta je slična ili ista kao za krompir. Najvažnije je da zemlja bude rastresita zbog lakše sadnje i vаđenja krtola.

Đubrenje

Prije svega je potrebno izvršiti analizu plodnosti zemljišta, pa tek onda unijeti potrebne količine mineralnog đubriva. Prema literaturnim podacima, potrebna količina đubriva iznosi: N 100 kg/ha, P2O5 80 kg/ha, K2O 180 kg/ha. Takođe se preporučuje i unošenje zrelog stajnjaka u jesen u količini od 30-40 t/ha. Ako se želi postići dugotrajno iskorištavanje usjeva, neophodno je obilno đubrenje organiskim i mineralnim đubrivima.

Sadnja

Sadnja krtola se obavlja krajem marta početkom aprila, kada minimalna temperatura zemljišta dostigne 7˚C. Svako odstupanje od optimalnog roka za posljedicu ima smanjenje prinosa. Sadnja se obavlja na dubini od 5 cm do 9 cm. Veliki broj stručnjaka preporučuje različit broj biljaka po hektaru, a taj broj se kreće od 20-40.000 biljaka/ ha, odnosno 1-2 t/ha krtola. Razmak u redu je od 30-50 cm, dok je međuredni razmak od 50-60 cm.

Jeruzalemsku artičoku nikako ne bi trebali saditi u plodoredu, zbog teškog suzbijanja i nepostojanja registriranih herbicida za ovu namjenu, te bi je trebalo saditi na svim onim mjestima na kojima se ne planira sjetva drugih usjeva. Zbog svoje velike kompeticije, ako se pojavi kao korov u usjevu kukuruza, može izazvati smanjenje prinosa zrna do 25%, a kod soje i do 90%. Primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera, životni vijek usjeva se može produžiti i do 20 godina.

Mjere njege

Jeruzalemska artičoka ne zahtijeva primjenu herbicida, dok se insekticidi i fungicidi rijetko primjenjuju. Prakticiranje međuredne obrade (na većim površinama) zemljišta i prorjeđivanje usjeva (na manjim površinama) je neophodno, kako ne bi došlo do međusobnog "gušenja" biljaka, a samim tim i do smanjenja kvaliteta i prinosa krtola.

Prinos

Prinos zelene stočne hrane se u prosjeku kreće od 17-30 t/ha, a prinos krtola između 15-25 t/ha. Prinos suhe materije se kreće u rasponu od tri do 30 t/ha.

Iskorištavanje

Upotrebna vrijednost krtola je velika kako u ishrani domaćih životinja (Tabela 1) tako i u prehrani ljudi (Tabela 2). Sa napasanjem ili košenjem se počinje kada donje lišće počinje venuti. Poslije iskorištavanja nadzemne mase, nastupa vađenje krtola ručnim ili mašinskim oruđima.

Krtole se u prosjeku vade šest mjeseci, počevši od kraja septembra pa sve do marta mjeseca. Mašinsko vađenje je veoma otežano zbog neujednačenosti velčine krtola, pa veliki broj krtola ostaje u zemljištu, što za posljedicu ima značajno smanjenje prinosa. Stoga se one uglavnom vade ručno (motikom).

Nakon vađenja krtola preporučuje se njihovo iskorištavanje kao svježa stočna ili ljudska hrana, pošto se teško konzerviraju. Hranjiva vrijednost čičoka u odnosu na druge biljne vrste može se vidjeti u Tabeli 1.

Tabela 1: Usporedna analiza kvaliteta jeruzalemske artičoke i drugih krmnih biljaka

DM – Suha materija, TDN – Ukupne probavljive hranjive materije, DP – Probavljivi proteini,

CP – Sirovi proteini, CF – Sirova vlakna.

Tabela 2: Energetska vrijednost krtola jeruzalemske artičoke u 100g

Ljekovita svojstva

Čičoka ima veoma nizak glikemijski indeks, te je stoga pogodna za liječenje dijabetesa. Ova biljka takođe obiluje vitaminima i mineralima (Tabela 2), koji podižu imunitet organizma. Može se konzumirati svježa ili kao dodatak jelima.

Biljka koja doprinosi povećanju kućnog budžeta

Čičoka se rijetko može naći na pijaci, a kada se nađe - njena cijena se kreće oko 2 KM za kilogram krtola, te predstavlja još jedan u nizu benefita koja ova biljka pruža - kao dopuna kućnom budžetu.