Je li ovo kraj klasičnog ratarstva?

Reforma zajedničke poljoprivredne politike – Hrvatski model izravnih plaćanja za razdoblje 2015. - 2020. koji je Vlada RH usvojila i poslala na prihvaćanje u Europsku komisiju, trebao bi dati odgovore na brojna pitanja, a jedno od njih je i što proizvoditi kako bi bili konkurentni i umjesto najčešćih minusa u konačnici ostvarili i pozitivne financijske razultate na kraju poljoprivredne godine.

Prema ministru poljoprivrede, Tihomiru Jakovini, Hrvatskoj će na ovaj način u spomenutom razdoblju na raspolaganju biti maksimalno 2,5 milijardi eura, od čega će 1,5 milijardi ili 60 % biti osigurano iz EU proračuna. Najviše bi trebali dobiti oni koji će se baviti uzgojem određenih vrsta voća i povrća.

Veće potpore za dodane vrijednosti

Dosadašnji sustav izravnih plaćanja temeljen je po grlu ili površini pa su tako i isplaćivani poticaji, dok je sada prijedlog povećati potpore za proizvodnje koje su izloženije kao sektori ili značajnije zbog dodane vrijednosti. Poticat će se proizvodnja mlijeka, goveđeg i telećeg mesa, ovaca, koza, šećerne repe, te voća i povrća. Dodatni poticaji odnosit će se i na male i srednje poduzetnike koji raspolažu površinom gospodarstva do 20 ha.

Klasični će ratari prema ovome imati samo osnovno plaćanje i regionalnu omotnicu.

Povrtlari će imati 500 eura više po hektaru, voćari 350 eura, a proizvođačima šećerne repe pripast će dodatnih 290 eura po hektaru. Na svoje će doći i ekološki te proizvođači koji se bave integriranom proizvodnjom i stočarstvom.

Mislilo se i na mlade poljoprivrednike pa je za one mlađe od 40 godina osigurano 9,5 milijuna eura posebnih potpora. Dodatna plaćanja pripast će im ukoliko se njihova gospodarstva nalaze na područjima s posebnim ograničenjima, a to je gotovo 52 % teritorija Republike Hrvatske.

Foto: depositphotos.com