Hektar konoplje farmeru zaradi 30 tisuća kuna

Trećeg dana Mystica, 6. međunarodnog sajma alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti koji se od 15. do 18. listopada održao na Zagrebačkom Velesajmu u sklopu projekta KrONOPLJA održana su tri stručna predavanja na tu temu - Konoplja na hrvatskim poljima - hrana i lijek, CROnoplja Start Up: Kako ostvariti financiranje putem EU fondova? i Medicina, farmaceutika, kozmetika - sve od konoplje.

Proizvođači konoplje iz cijele Hrvatske okupili su se na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva, upoznali javnost sa svojim proizvodima i ukazali na probleme s kojima se svakodnevno susreću u svom radu. Svi se slažu u jednom, a to je da je najveći problem nepostojanje zakonske regulative koja bi proizvođačima omogućila iskorištavanje cijele biljke, a ne samo sjemena, kao što je sada slučaj.

Zbog lošeg zakona baca se i do 80% biljke

"Sramota je da prema sadašnjim propisima ja moram baciti 80% biljke koja bi se mogla dobro iskoristiti. U Europi se konoplja koristi za proizvodnju bio goriva, građevnog materijala i mnoštvo drugih proizvoda, a kod nas je zbog nekih suludih zakona to još uvijek samo san", rekao je Josip Plavec, jedan od hrvatskih najvećih uzgajivača konoplje koji je mlade poljoprivrednike na sajmu upoznao sa svojim iskustvima u proizvodnji.

Sa 107 do 1.760 hektara pod konopljom

U očekivanju novog Zakona koji bi u potpunosti trebao legalizirati proizvodnju industrijske konoplje, u četvrtak je svjetlo dana ugledao novi pravilnik Ministarstva zdravlja kojim se dopušta korištenje indijske konoplje u medicinske svrhe za oboljele od multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a. To jest korak naprijed, ali ne rješava problem s kojim se susreću proizvođači industrijske konoplje u Hrvatskoj, a kojih je svakog dana sve više. Iako je Hrvatska još uvijek daleko od brojki iz šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je bivša država bila treći najveći proizvođač konoplje na svijetu, odmah nakon Rusije i Italije, činjenica je da se sa 107 hektara zasijanih površina u nekoliko kratkih godina došlo do 1.760 hektara zasađene površine, a broj proizvođača koji su se uhvatili proizvodnje konoplje stalno raste.

Velika ekonomska dobit i iskoristivost

"Nikakvo čudo da proizvodnja stalno raste kad znamo da je riječ o kulturi koja poljoprivredniku omogućuje da zaradi 30 tisuća kuna po hektaru, što je zarada kojom se ne može pohvaliti nijedna druga poljoprivredna kultura", istaknuo je Josip Vukina koji je preko tinjanske tvrtke Green Field, u kojoj dijeli suvlasništvo s češkom obitelji Hajnalova i Ivanom Romskim, s 30-ak kooperanata mobilizirao gotovo 800 eko hektara pod tom kulturom, na oko 1.200 ha ukupno u ovoj godini u Hrvatskoj.

Izgradnja tvornice za preradu stabljike

"Meni stvarno nije jasno tko želi zaustaviti proizvodnju industrijske konoplje u Hrvatskoj. Sljedeće godine u Hrvatskoj se spremamo zasijati 5.000 ha konopljom, a imamo i spreman projekt za izgradnju tvornice za preradu stabljike. Nažalost, bez dozvole ministarstva ništa od izgradnje, što je veliki gubitak za Hrvatsku. Ako se ovako nastavi, Hrvatska će izgubiti bitku s drugim zemljama u okruženju koje su se dobro pripremile i krenule u bitku za svoj dio tržišta. Nažalost, mi još uvijek nemamo ni zakonsku regulativu, a usprkos brojnim obećanjima pitanje je kada ćemo je i imati."

Najmlađi uzgajivač konoplje u RH i početničke greške

Posjetitelji su s posebnom pažnjom pratili izlaganje 22-godišnjeg Marka Cerjana, vjerojatno najmlađeg uzgajivača konoplje u Hrvatskoj koji je održao predavanje na temu Konoplja i kokoš i jaje - kad se hoće!. Marko se uzgojem industrijske konoplje počeo baviti nakon što je naslijedio imanje od oca, a usprkos početnim poteškoćama zadovoljan je napravljenim.

"Prije nego što sam otišao u polje, pročitao sam sve što sam mogao o konoplji. Počeo sam sa osam zasađenih hektara, što je sad vidim, bila greška. S obzirom na visoke troškove uzgoja, svakome tko se želi početi baviti uzgojem ove biljke preporučujem da se za početak ograniče na dva-tri hektara. Usprkos visokim troškovima nije mi žao što sam se uhvatio ovog posla jer i dalje mislim kako u industrijskoj konoplji leži veliki potencijal."

Zadruga uzgajivača konoplje?

Budućnost malih uzgajivača konoplje Marko vidi u stvaranju zadruga koje bi im pomogle da budu konkurentniji na tržištu, snižavanju cijena proizvoda od konoplje koji su visokom cijenom još uvijek nedostupni većini hrvatskih kućanstava i apliciranju na sredstva EU fondova.

"Ljude je strah papirologije i nakon što čuju brojna negativna iskustva ljudi čije su molbe odbijene odustanu od projekta. Mislim da je bolje platiti 10-15 tisuća kuna tvrtki koja ima iskustva u izradi projekta i tako možda dobiti i deset puta više novaca, nego krenuti sam u posao u koji se većina nas ne razumije i izgubiti vrijeme i novac."