Gnojidbeni pokus na grahu

U Podravskim Sesvetama u Koprivničko-križevačkoj županiji na poljoprivrednom gospodarstvu Dubravka Baule, 18. srpnja 2013. održan je “Dan Petrokemije“ na kojem su prikazani rezultati demonstracijsko-gnojidbenog pokusa na grahu.

Kemijskom analizom tla utvrđeni su slijedeći parametri:

Iz analize tla vidljivo je da se radi o slabo kiselom tlupogodnom za uzgoj graha čiji se najbolji prinosi postižu pri pH 5,5-6,5. Sadržaj organske tvari je relativno dobar, jer smatra se da su tla s 3-5 % humusa dovoljno humozna tla. Općenito grah je kultura za koju se ne preporuča gnojidba organskim gnojivima i u plodosmjeni dolazi iza kultura koje su gnojene organskim gnojivima. Primjena stajskog gnojiva preporučljiva je samo na tlima s malo humusa. Na plodnim tlima stajnjak može prekomjerno povećati sadržaj dušika, uslijed čega biljke pretjerano bujaju, a malo zameću. Bolje je da grah mahunar dođe na parcelu koja je prethodne godine gnojena stajskim gnojivom. Što se tiče sadržaja P i K, sadržaj P je dobar, dok je sadržaj K dosta nizak, stoga se u gnojidbi išlo s formulacijama u kojima je naglašen kalij.

Prema rezultatima kemijske analize tla, postavljen je gnojidbeni pokus

Prva varijanta - uobičajena gnojidba proizvođača:

• 500 kg/ha NPK 7:20:30 - predsjetveno
• 150 kg/ha KAN-a - prihrana

Druga varijanta - predložena gnojidba Petrokemije:

• 700 kg/ha NPK 7:14:21 S - predsjetveno
• 100 kg/ha Kalijeve soli - predsjetveno
• 150 kg/ha KAN-a - prihrana
• 1-2% Fertina P - folijarno 4x

Treća varijanta - kontrola bez gnojidbe

U prvoj varijanti primijenjeno je 500 kg/ha NPK 7-20-30, u drugoj varijanti 700 kg/ha sulfatnog gnojiva NPK 7-14-21 s 100 kg/ha kalijeve soli, odnosno kalijeva klorida kako bi se što više kalija unijelo u tlo da se zadovolje potrebe kulture za kalijem i podigne nivo opskrbljenosti kalija u tlu. Kalij je element kvalitete, utječe na sintezu svih važnih organskih spojeva kao što su ugljikohidrati, škrob, bjelančevine, vitamin B, znači svega onog radi čega uzgajamo i radi čega je grah korisna i zdrava namirnica. Kalij također povećava otpornost biljaka na bolesti i visoke temperature odnosno sušu.

Što se tiče prihrane dušikom putem tla, ona je u obje varijante bila ista. Obavljena je samo jedna prihrana s KAN-om, u količini od 150 kg/ha. Najbolje ju je obaviti u ranijim fazama razvoja tj. u fazi tri lista kako bi se osiguralo dovoljno dušika za početni rast, dok simbiotske bakterije ne profunkcioniraju preko kojih će se biljka kasnije snabdijevati dušikom. Ne treba pretjerivati s N jer tada samo buja nadzemna zelena masa, mahune se slabije zameću i razvijaju i produžuje se vegetacija.

Grah je naročito osjetljiv na nedostatak mikroelementa Fe i Mn, oni sudjeluju u procesu fotosinteze i kao posljedica njihovog manjka slabija je tvorba bjelančevina stoga je u II varijanti putem lista primijenjena Fertina P za povrće koja uz osnovna hranjiva poput N, P i K, sadrži i potrebne mikroelemente, Fe, Mn, Zn, B i Cu. Primjenjuje se kao 0,5-2 %-tna otopina svakih 10 do 14 dana, u pokusu primijenjena je 4 x tijekom vegetacije i to u nižim dozama ranije dok je biljka nerazvijena, a višim koncentracijama kasnije.

Najveći prinos dobiven je u drugoj varijanti koja je uključivala gnojidbenu preporuku Petrokemije d.d. gdje je primijenjeno sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 S, kalijeva sol, KAN te tekuće mineralno gnojivo Fertina P za povrće.

Autor: Anđela Hodalić, dipl. ing. agr.