Fen vjetrovi umanjuju prinose na kukuruzu

Manjim prinosima kukuruza sušne 2012., 2015. i prošle godine dosta su doprinjeli vrući ili takozvani fen vjetrovi, nastali pod uticajem tople zračne mase i polja povišenog zračnog pritiska. Mada su uticaji vjetrova na poljoprivrednu proizvodnju poznati, od odnošenja čestica zemlje, smanjenja vlažnosti na površini iste, pa do nanošenja velike štete polijeganjem ili čak lomnjenjem biljaka, fen vjetrovi naročito negativno utiču na oplodnju cvjetova kod pojedinih vrsta ratarskih kultura, objašnjavaju stručnjaci.

"Fen vjetrovima se kod nas zovu oni vjetrovi koji su vrući i suhi, koji smanjuju vlažnost zraka. Mogu se javiti tokom cijele godine, pa čak i zimi, ali najviše u ljetnom periodu kada je cvjetanje, oplodnja i nalivanje zrna i tada imaju najjači uticaj na ratarske kulture", kaže stručnjak za ratarstvo Miloš Nikoletić.

Najveća šteta na kukuruzu

Ovakva strujanja najveći uticaj imaju na kulture sa otvorenim cvjetanjem, pa najveću štetu fen vjetrovi nanose upravo kukuruzu, pošto se on sije na najvećim površinama i najznačajnije je stočno hranivo. Prošle godine, primećena je slabija oplodnja, pa je čak i kod klipova sa dobrom oplodnjom, odbačena trećina ili polovina zrna, usled suše.

"Kukuruz ima najveće potrebe za vlagom u fazi formiranja muških i ženskih cvjetova, pa onda u cvjetanju, oplodnji i nalivanju zrna. Sa pojavom visokih dnevnih temperatura, dužim izostankom padavina, biljka kukuruza ima velike probleme sa uzimanjem dovoljne količine vlage iz zemljišta i da uslijed toga održi plodnost polena i vitalnost svile", objašnjava Nikoletić.

Svilanje i oplodnja traju obično oko osam dana i taj kratak period označava najveću osjetljivost kukuruza na visoke temperature i nisku vlažnost zraka. Ako u tom periodu dođe do pojave fen vjetrova, koji dodatno umanjuju postotak vlage, poljoprivrednici završavaju godinu sa manjim prinosima.

"Važno je napomenuti da kada nema dovoljno vode u zemljištu, a vanjske temperature su visoke i  udružene sa niskom vlažnošću zraka, čime doprinosu i vrući vjetrovi, biljke više gube vlagu nego što mogu usvojiti iz tla, listovi se suše, svila vene i suši se, tako da se polen ne može zadržati na njoj i ne klija. Sjetimo se da je 2017. kao i 2015. godine bilo parcela gdje nije bilo prinosa ili je bio minimalan", kaže Miloš Nikoletić.

Na fen vjetrove se ne može uticati

Iako pravovremene i adekvatne agrotehničke mjere mogu pomoći u održavanju vlage unutar zemljišta, na klimatske nepogodne kao što su fen vjetrovi se ne može uticati, pa su nekad štete na usjevima neizbježne. Međutim, stručnjak za ratarstvo Nikoletić savjetuje da je jedna od mjera rješenja u preventivi:

"Slaba oplodnja i mali broj zrna se ne mogu naknadnim mjerama popraviti. Jedina i ključna mjera borbe protiv pogubnog uticaja vrućih vjetrova je navodnjavanje i povećanje postotka poljskog vodnog kapaciteta, kako bi biljka mogla nadoknaditi velika isparenja sa njene površine".

Ipak, dešava se da u slučaju visokih temperatura i vrućih vjetrova, biljka ne može usvojiti vlagu iz tla, dobijenu navodnjavanjem, koliko je izgubi na listovima, pa savjetodavci upućuju ratare da razmišljaju i o hibridima kukuruza sa kraćom vegetacijom, odnosno FAO grupe 400 i 500.