Dopunska obrada zemljišta za brže i ujednačenije nicanje usjeva

Dopunska obrada zemljišta se obavlja u jesen, zimu ili rano proljeće. Kako navodi diplomirani inženjer poljoprivrede mr Anka Kačarević, takvom obradom se zemljište poravnava, razbijaju se grudve u površinskom sloju zemljišta i uništavaju iznikli korovi otporni na niske temperature. Glavni cilj te operacije je da se što bolje sačuva zimska vlaga za naredni usjev. Ukoliko smo dopunsku obradu zemljišta uspješno obavili u jesen ili tokom zime, na proljeće je potreban manji broj prohoda za predsjetvenu pripremu, koja je tom slučaju plića, a ujednačeniji su zemljišna struktura, vlažnost i dubina sjetvenog sloja, dok je takođe brže i ujednačenije nicanje.

Kod nas se najviše koriste sjetvospremači i drljače

Kačarevićeva objašnjava da se za dopunsku obradu mogu koristiti ravnjači, tanjirače i druga oruđa sa diskovima, razrivačka oruđa namijenjena plićoj obradi zemljišta, rotacione drljače, sjetvospremači, drljače. Ona napominje da se u našim uslovima najčešće koriste sjetvospremači i drljače. Ipak, njihov efekat je mnogo lošiji od ostalih oruđa, jer rade pliće i ne mogu dobro da poravnaju i usitne zemljište. Ukoliko se za ravnanje koriste tanjirače, krila trebaju biti manje zakošena zbog postizanja veće dubine rada i efikasnijeg sječenja grudvi zemljišta. Ako se tako radi, zemljište se slabije miješa, ali se bolje usitnjava. Bez obzira na to koje se oruđe koristi, zemljište se prilikom ravnanja ne smije previše usitniti, da ne bi došlo do stvaranja pokorice na površini zemljišta.

Najefikasniji rad oruđa za dopunsku obradu ako se ravna pod uglom od 90°

Pokorica povećava gubitak vode iz zemljišta, čak i u toku zime kada su temperature niske. Da bi se postiglo bolje ravnanje i usitnjavanje, pravac rada ne smije biti isti sa pravcem osnovne obrade. Ukoliko oblik i veličina parcele to dozvoljavaju, pravac dopunske obrade treba biti pod uglom u odnosu na pravac osnovne obrade. Najefikasniji rad oruđa za dopunsku obradu postiže se ako se ravnanje izvodi pod pravim uglom (90°) u odnosu na pravac osnovne obrade. Taj način rada se rijetko primjenjuje zbog većeg naprezanja traktorista i mašina i češćih kvarova. Najčešće se ravna pod uglom od 20-30° jer se u tom slučaju dobija zadovoljavajući efekat rada oruđa za obradu, a mnogu su bolji uslovi rada za traktorista i poljoprivredne mašine.