Pretraga tekstova
Odabranim korisnicima će biti dodijeljeno genetski nemodifikovano sjeme soje za pojedinačne parcele od min. 1 ha do max. 10 ha te će biti obezbijeđena stručna podrška za proizvodnju soje od strane projekta LIR.
U okviru projekta "Lokalni integrisani razvoj" (LIR), koji primarno finansira Evropska unija (EU), a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH), raspisan je "Javni poziv za učešće u aktivnostima zasnivanja i proširenja proizvodnje soje u 2018. godini".
Ovim javnim pozivom se pozivaju sva fizička lica i registrovani poljoprivredni obrti sa područja jedinica lokalne samouprave Odžak, Orašje, Domaljevac-Šamac, Gradiška i Modriča da podnesu prijave za dodjelu podrške u okviru projekta LIR za zasnivanje i proširenje površina na kojim će se proizvoditi soja tokom 2018. godine.
Podrška koja će biti pružena odabranim korisnicima obuhvata dodjelu genetski nemodifikovanog sjemena soje (non-GMO) za pojedinačne parcele od min. 1 ha do max. 10 ha te obezbijeđenu stručnu podršku za proizvodnju soje od strane projekta LIR.
Fizička lica i registrovani poljoprivredni obrti koji ispunjavaju uslove mogu dostaviti prijave, uključujući i svu potrebnu prateću dokumentaciju (koja je navedena u dokumentu javnog poziva koji se može preuzeti ispod članka) najkasnije do četvrtka, 15. marta 2018. godine do 17 sati.
Aplikacije se mogu dostaviti putem putem pošte ili direktno u UNDP ured u Sarajevu:
UNDP BIH, Projekat LIR
UN HOUSE
Zmaja od Bosne bb
71000 Sarajevo
Sve prijave koje se dostavljaju direktno ili putem pošte moraju biti predane u zatvorenoj koverti naslovljene na "Projektat Lokalni integrisani razvoj - Javni poziv za zasnivanje i proširenje proizvodnje soje u 2018. godini".
Za sve dodatne informacije i pojašnjenja tokom perioda podnošenja prijava, podnosioci zahtjeva mogu direktno uputiti pitanja, upite i zahtjeve u pisanoj formi, na broj faksa +387 33 552 330 ili e-mail registry.ba@undp.org.
Foto: Pixabay/jcesar2015
Dokumenti
Tagovi
Proizvodnja soje Lokalni integrisani razvoj UNDP BiH Javni poziv
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.