Divlje svinje "obrale" kukuruz prije domaćina: "Haos kad sam ušao na njivu"

Berbu kukuruza na svojim parcelama Dragan Popović iz Donjih Palačkovaca kod Prnjavora nije ni dočekao, a divlje svinje su već napravile ogromnu štetu. Na njivi od oko 14 dunuma kukuruza, šteta je oko 50 posto, ispričao je ovaj domaćin za Agroklub.

"Veliku štetu divljač je uradila, haos kad sam ušao na njivu. Tako da je nekih 7 do 8 dunuma stradalo na pomenutoj parceli. Sigurno da će do berbe to biti i više kako je krenulo", kaže Popović, koji je krajem mjeseca planirao da obere ovu parcelu i sve druge pod kukuruzom.

Samo na ovoj parceli divljač je skinula oko 7 tona. Pokušao je da donekle spriječi nastalu štetu i onu koja će se desiti. "Pokušao sam da nekoliko redova oberem, ali kukuruz još uvijek nije zero. Brzo sam odustao", ističe Dragan.

Nije samo farmera iz Palačkovaca zadesila ova nedaća, nego i njegove kolege iz drugih okolnih sela. Bilo je slučajeva u Donjoj Ilovi, priča nam, da su odmah uništene parcele, čim je nalivano zrno. Problem je nepristupačnog terena za lovce, koji ne smiju ući ni pustiti pse u takva područja.

Štete bilo i ranijih godina

Stanovnici sela oko prnjavorskog ribnjaka i ranijih godina imali su problem s divljim svinjama, čak su nekoliko navrata izazvale udes.

"Bilo je tu nekoliko zapuštenih ribnjaka, pa u potrazi za hranom noću su prelazile veće razdaljine i sve više se približavale poljima, praveći ogromnu štetu. Upozoravali smo nadležne, lovce, ali rješenja nekog nismo vidjeli", ističe Popović, kome su divlje svinje i prošle godine napravile štetu, ali u manjem obimu.

Afrička kuga

Grad Prnjavor zaobišla je afrička kuga, iako je bilo slučajeva u komšijskim lokalnim zajednicama, Doboju i Stanarima.

"Situacija je kod nas čista. Prema mojim saznanjima, sada je i u tim opštinama čista situacija. U Doboju je bio jedan slučaj uginule divlje svinje, ali je prošlo 40 dana od tog slučaja", govori ovaj svinjar, koji ima strah da će situacija i gora biti.

"Bojim se da ako ovako ostane, da će biti još više problema. Kroz priču s ljudima, one za 24 sata pređu do 100 kilometara, što govori kojom brzinom šire zarazu i mogu štetu praviti. Sreća je nismo u nekom pograničnom pojasu da se divljač miješa i ima migraciju, što je i napravilo veliki problem u Semberiji", kaže Popović.

Dodao je kako poštuju sve mjere koje su propisane i smanjuju broj svinja, a sve kako bi farmu sačuvali od zaraze.

"Morali smo posegnuti za mjerom smanjenja broja tovljenika i krmača, što je počelo još od korone, a sada se to još više odrazilo. Trenutno smo na 35 krmača, a do prije četiri godine imali smo 70 krmača", navodi ovaj farmer koji je farmu naslijedio od oca Rajka, pojašnjavajući kako su nakon smirivanja pandemije korone vratili brojku na oko 50, a bio je u planu i uvoz 20 kvalitetno priplodnih nazimica iz Danske za šta su dobili i odobrenje i rezervaciju sredstava od resornog ministarstva. Međutim, sve je stalo s pojavom afričke kuge i broj se sada smanjuje. 

Jesenja sjetva

Popović, koji se 25 godina bave uzgojem svinja, uprkos problemima s divljači ne odustaje od jesenje sjetve. Hrane nikada dosta, tako da će ove jeseni zasijati oko 15 hektara. 

"U planu je da zasijemo devet hektara uljane repice, dok ćemo usjev pšenice prepoloviti. Prošle godine bilo je nešto više od devet hektara, a ove ćemo samo pet", kazao je prnjavorski farmer.